📈 Kada ciljevi, planovi i ambicije postaju stvarnost 

Mnogi od nas maštaju, planiraju i imaju ciljeve, a ponekad, uz pravu podršku pronađu način da ih ostvare. Dvadesetsedmogodišnja Alma Bašić i tridesetrogodišnja Rialda Jašarević su uspjele i uz podršku Mozaik omladinskih banaka, još prošle godine, osnovale svoj mikrobiznis i postale vlasnice BASIC Centra (Business Advanced Start-up Initiative Center). Educirale su se, razvijale preduzetničke kompetencije, pratile potrebe tržišta i postale stručnjakinje u svojoj oblasti. Danas, Alma i Rialda u svom BASIC Centru, konsultantskoj agenciji koja se bavi izradom projektnih aplikacija, biznis planova i poslovnim savjetovanjem za mala, srednja i start-up preduzeća, prenose svoje znanje svim preduzetnicima i preduzetnicima koji imaju biznis ideju, a ne znaju kako početi. Nedavno su u Mozaik startup studiju održale edukaciju na temu “Program podrške mladima za pokretanje start-up poslovnih projekata”, ali i onu o uspješnoj prijavi za grant i apliciranju za bespovratna sredstva na javne pozive. 

“U godinama iza nas, sticale smo formalno i neformalno obrazovanje na različitim institucijama kako domaćim tako i inostranim, te radeći u privatnom sektoru svjesno i nesvjesno smo razvijale poduzetničke kompetencije, pronalazile motive i ideje koje su nas dovele do razvoja vlastitog biznisa. Zahvaljujući prethodno navedenom, prepoznale smo potrebe na tržištu za ovom vrstom usluge, takozvanu tržišnu nišu te iskoristile taj nedostatak u svoju korist. Dakle, BASIC Centar je produkt dugogodišnjih ciljeva, planova i ambicija”, rekla je Rialda jašarević. 

Iako se obje slažu da “pokretanje i vođenje vlastitog biznisa iziskuje puno energije i motivacije naročito kada na tržištu BiH pružate intelektualne usluge”, Alma i Rialda pričaju da je njihov put bio “jednostavan i kristalno jasan”, ali i da su zahvaljujući mentorskoj podršci koju su dobile postale prepoznatljive na teritoriji Bosne i Hercegovine: 

“Možda neskromno zvuči, ali naš put je bio dosta jednostavan i kristalno jasan. Imale smo jasno definisanu ideju, ciljeve te realno izrađen biznis plan koji smo slijedile i bez većih izazova uspješno savladale prvu godinu poslovanja. Već na samom početku bilo nam je jasno da je korisnicima naša usluga daleko potrebnija nego što smo to i očekivale. Iskustvo koje smo ranije sticale pomoglo nam je da ne pravimo početničke greške te da pametno investiramo i uložimo zarađeni novac. Također, zahvaljujući mentorima s kojima radimo unaprijedile smo naše poduzetničke sposobnosti, uložile vrijeme i resurse u dodatne edukacije koje su nam omogućile da već sada budemo prepoznati na teritoriji BiH te da nam klijenti vjeruju”, ispričala je Alma Bašić. 

👏 Izazovi su tu da ih prevaziđemo

“Jednostavan i kristalno jasan put” nije bio bez prepreka, kako to i biva u svijetu preduzetništva. Trebalo je potencijalnim klijentima predstaviti uslugu koja nije opipljiva, ali uz dovoljno energije i motivacije možemo prevazići izazove: 

“Kompaktan tim koji ima dovoljno jaku želju, znanje i vještine da se bori sa svim izazovima s kojim se susreće, ali naravno bez kvalitetnog proizvoda ili usluge koji zadovoljavaju stvarne potrebe na tržištu nijedan biznis neće moći uspjeti”, ispričala je Rialda Jašarević. 

Alma i Rialda napravile su usluge BASIC Centra i prilagodile ih pravnim i fizičkim licima. Specijalizirale su se za pružanje eukacija iz oblasti preduzetništva, pisanja biznis plana, plana prodaje, marketing plana, projekata i slično. Pored edukacija, danas se Basic centar bavi pružanjem konsultantskih usluga, za MSP i STARTUP, iz oblasti projektnog menadžmenta, što podrazumijeva:

• Praćenje Javnih poziva na državnom i EU nivou;
• Pisanje i izradu projektnih prijedloga;
• Implementaciju i monitoring projekta;
• Izradu finalnih izvještaja i pravdanje sredstava.

Prateći potrebe tržišta, ponuda je formulirana i ove fenomenalne djevojke nisu morale pronalaziti prve klijente – oni su pronašli njih: 

“Interesantna je činjenica da su prvi klijenti pronašli nas, a ne mi njih. S obzirom na to da smo ovu vrstu posla radile i prije nego smo samostalno pokrenule biznis, klijenti su samo nastavili saradnju s nama. Kako je vrijeme odmicalo i kako je sve veći broj klijenata dobivao bespovratna sredstva tako se i širila mreža klijenata, jer su naši klijenti postali za nas najbolja reklama”, ispričala je Alma Bašić. Alma je ispričala šta je nju motiviralo da pokrene mikrobiznis ali je i govorila o najčešćim greškama koje se prave prilikom prijave na grantove. 

✅ Preduzetničke poruke i podrška 

Alma i Rialda nam svojim primjerom pokazuju da ciljevi, planovi i ambicije mogu postati stvarnost i da uz podršku Mozaik omladinskih banaka mladi mogu osnovati uspješan mikrobiznis. Ovim projekto Almi i Rialdi je omogućeno da registriraju svoj biznis i kupe osnovnu opremu za rad. Osim toga, mentori i mentorice su pratili njihov rad i nakon godinu dana poslovanja, te im je obezbijeđen i dodatni grant u iznosu od 3000 KM koji im je omogućio da unaprijede odnose pružanja usluge i razvoja odnosa i saradnje sa novim klijentima: 

“Mentori sa kojima smo sarađivali su nas dodatno hrabrili i motivisali da se naučimo nositi sa izazovima te da rješavamo situaciju onako kako je najboljem u datom trenutku”, rekla je Rialda Jašarević. 

Podrška koju su dobile za osnivanje svog biznisa ne prestaje i zbog toga Alma poručuje: 

“Mozaik omladinske banke rado preporučujemo i savjetujemo mladima da prate javne pozive i da iskoriste benefite koji im se nude”. 

Za kraj, divnu preduzetničku poruku poslale su Alma i Rialda svima mladima koji razmišljaju o pokretanju vlastitog biznisa: 

“Pokretanje vlastitog biznisa mogao bi biti prvi korak u ostvarenju vaših životnih ambicija. Živite i vjerujte u svoje snove, ne plašite se, budite spremni na preuzimanje rizika jer prilike postoje samo ih treba iskoristiti, a uz jaku volju, trud i rad ništa nije nemoguće”, rekle su Alma i Rialda, a Rialda je pričala o podršci u projektu te dala svoje savjete biznisima: 

Priča o Almi i Rialdi, jedna je od onih priča koje pokazuju da je uz pravu podršku i dovoljno ljubavi i posvećenosti moguće ostvariti svoje želje. Mozaik omladinske banke su usmjerene na razvoj preduzetništva mladih kroz javne pozive kroz koje dodjeljuje bespovratna sredstva do 2000 KM za osnivanje obrta, komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. 

📍 Zaprati BASIC Centar na Facebook-u i Instagramu.
📍 Ako i ti želiš pokrenuti svoj mikrobiznis prati pozive Mozaik omladinskih banaka.

🤹‍♀️ Kada dramska sekcija otvori put do aktivizma 

Dvadesetpetogodišnji Tuzlak Kerim Grbić uspješan je mladi aktivista, preduzetnik i student radiologije. Još u srednjoj medicinskoj školi u Gračanici, Kerim se uključio u rad dramske sekcije jedne lokalne omladinske organizacije. Taj prvi dodir sa nevladinim sektorom, probudio je u Kerimu želju da istraži aktivizam i vrlo brzo je „uvidio pozitivne promjene koje on sa sobom nosi.“

Na svojoj prvoj liderskoj funkciji, kao predsjednik Vijeća učenika, odlučio je da zajedno sa svojim drugarima iz srednje škole implementira manje projekte za korist svoje lokalne zajednice, međutim, kao neformalna grupa nisu pronašli mnogo prilika. Međutim, motiviranog željom da „bude dio pozitivne priče gdje mladi mogu realizirati svoje ideje i zamisli, s ciljem da svoju lokalnu zajednicu učine boljim mjestom za sve mlade“, Kerima je obradovala informacija o otvaranju Omladinske banke Gračanica, kojoj se i pridružio na samom osnivanju, prije više od dvije godine.

Ubrzo, Kerim postaje koordinator Omladinske banke Gračanica i kao jedan od TOP 10 volontera i volonterki, nagrađen je 2021. godine. Njegova proaktivnost prepoznata je i 2017. godine, kada je bio kandidat za ambasadora aktivizma u Bosni i Hercegovini, a i godinu dana poslije kada je dobio nagradu za volontera 2018. godine. Trenutni koordinator Omladinskog centra u Gračanici i potpredsjednik Vijeća mladih grada Gračanica, niže i školske uspjehe, pa je na Naučnoj olimpijadi osvajač srebrene medalje iz oblasti zaštite okoliša, na temu dobijanja biogoriva iz algi.

👨‍⚖️ Kada aktivizam otvori put do preduzetništva

Od svojih srednjoškolskih dana, Kerim je najviše bio usmjeren na aktivizam u svom gradu i na području Tuzlanskog kantona, sve dok nije, uz podršku Mozaik omladinskih banaka, odlučio postati preduzetnik i započeti svoj mikrobiznis:

„Sve ove pozicije i angažman uticali su na mene da budem “poduzetan” što je u konačnici i odredilo moj put ka vlastitom mikrobiznisu. Kap koja je “prelila” čašu da ozbiljnije razmišljam o pokretanju mikrobiznisa bilo je članstvo u Odboru za mikropreduzetništvo Mozaik omladinskih banaka. Vidjeti koliko mladih osoba želi da pokrene svoj vlastiti mikrobiznis dodatno me je motivisalo da ostanem u Bosni i Hercegovini, te da ovdje gradim svoju budućnost“, ispričao mi je Kerim, a mene je zanimalo smatra li da aktivisti i aktivistice u sklopu ovih projekata imaju veće šanse da postanu preduzetnici i preduzetnice:

„Smatram da svi mi u sebi imamo preduzetnički duh, samo je važno kada ćemo ga spoznati i da li ćemo ga uspjeti kanalisati na pravilan način da bi imali neke rezultate. Aktivisti i aktivistice Mozaik omladinskih banaka vjerovatno imaju veće šanse da taj preduzetnički duh ispolje i krenu u smjeru samozapošljavanja. U većini slučajeva mlade osobe kada razmišljaju o pokretanju vlastitog mikrobiznisa vrlo često sebi postavljaju pitanje “kako ću ja to?”, dakle postoji bojazan da se neće snaći, ali iz mog ličnog iskustva kroz djelovanje u Mozaik omladinskim bankama uvidio sam da taj segment pokretanja vlastitog mikrobiznisa nije komplikovan, kao što svi na prvu smatramo. Finansijska, ali i najvažnije mentorska podrška kroz navedene programe zaista svima dobro dođe, te u svakom momentu poslovanja znate da se uvijek imate nekome obratiti za savjet“, zaključio je mladi uspješni preduzetnik Kerim i dodao kako je kao preduzetnik prošao i Impakt obuku za preduzetnike i preduzetnice.

👨‍🌾 G-Farm, gljive & koncept urbane farme 

Kerimov mikrobiznis, G-Farm, koncept je urbane farme koja se bavi proizvodnjom gurmanskih i medicinskih vrsta gljiva. Pored samog uzgoja, G-Farm proizvodi i supstrate za uzgoj gljiva Shiitake i Lavlja griva. Uobičajenost ponude na bosankohercegovačkom tržištu, Kerim je vidio kao svoju priliku:

„Obično kada se govori o uzgoju gljiva pomislimo na šampinjone i bukovače, kao jedine vrste gljiva trenutno dostupne na bosanskohercegovačkom tržištu. Upravo u tome naša farma  vidi svoju priliku, da na tržište ponudi nove vrste gljiva. U konačnici pored prodaje svježe gljive, u cilju nam je i izrada dodataka prehrani i preparata od medicinskih gljiva u vidu kapsula i tinktura“, ispričao mi je Kerim.

Bez obzira na sve izazove koje preduzetništvo nosi, Kerim u pokretanju svog biznisa vidi priliku za ostanak u Bosni i Hercegovini, a mladima poručuje da je potrebno iskoristiti podršku koja nam se nudi i napraviti prvi korak:

„Nažalost, istraživanja pokazuju da većina mladih ne vidi svoju budućnost u Bosni i Hercegovini, mnogo je nepravde svuda oko nas, svjestan sam toga, ali možda upravo pokretanje vlastitog mikrobiznisa bude prevaga ostanka i borbe u svojoj domovini. Danas su nam dostupni mnogi kursevi, mnogi programi osnaživanja mladih preduzetnika, tu su i mentorske ali i finansijske podrške, potrebno je samo ideju pravilno kanalisati kroz sve ovo i učiniti prvi korak. Većini težak, ali isto tako najbitniji u cijeloj priči“, zaključio je Kerim.  

Nadam se da te je Kerimova priča navela da razmisliš o ostanku u Bosni i Hercegovini i otvaranju svog biznisa. Ili, da kreneš putem aktivizma u Mozaik omladinskim bankama i upoznaš se sa aktivizmom i preduzetništvom. Do konačne odluke, podrži našeg Kerima i njegov mikrobiznis na društvenim mrežama i istraži Mozaik omladinske banke. 

📍 Zaprati G-Farm na Facebook-u i Instagram-u.

🙋‍♀️ Teta Pričalica – uvijek nasmijana u službi djece

Kreativna tridesetšestogodišnja spisateljica Lidija Sejdinović, prije šest godina otisnula se u pustolovinu zvanu preduzetništvo. U vrijeme kada je nosila svoje drugo dijete, razmišljala je kakav će uzor biti ako nastavi raditi posao koji donosi plaću, ali ne i ličnu svrhu i razvoj. Ova snažna misao, bila je nevjerovatna pokretačka energija koja je i samoj Lidiji pokazala da pored drugih životnih uloga, može biti, i da jeste preduzetnica. Tada je kreirala uvijek nasmijani lik u službi djece – Tetu Pričalicu:

„Teta Pričalica je povezala sve to. Većina mojih interesovanja, odnosno ljubav prema književnosti i ostalim umjetnostima, učenju kroz igru, kreativnosti, istraživanju, otkrivanju i podržavanju tuđih talenata i afiniteta živi kroz moj biznis i kroz sam lik Tete Pričalice“, rekla mi je Lidija i ispričala da se Lidija i Teta Pričalica ipak razlikuju:

„Teta Pričalica je uvijek nasmijana, komunikativna i konstantno u službi djece, književnosti, kulture, obrazovanja i odgoja, i to su naravno i Lidijine osobine. Ali ono što lik nema, a ja privatno imam je mali svijet u kojem sam tiha i gotovo uvijek sama. Tu nema traga pričanju. Tada reflektujem, punim baterije, uživam u svom unutarnjem svijetu, privatnim procesima, i šutim. A ima i još jedna razlika. Latif u pjesmi o Teti Pričalici kaže `uvijek nasmijana lica` – ona zbilja jeste, a Lidija u svojim drugim ulogama ima i neka druga raspoloženja. Kad je Lidija ljuta, naprimjer, nije ni nallik Teti Pričalici.“

🏆 Najbolja poslovna ideja & startup scena

Mladi prehrambeni tehnolog, na poziciji menadžera sistema sigurnosti hrane, Salko Kovač, još od studentskih dana imao je ambiciju da postane preduzetnik. Tada je učestvovao na studentskom takmičenju Imam ideju, gdje je osvojio nagradu za najbolju poslovnu ideju. To je bio samo početak Salkinog puta na kojem se posljednjih osam godina bavi poslovima vezanim za kontrolu kvaliteta hrane. Od tada, Salko kaže da je bilo i uspona i padova, ali da je kroz sva ta iskustva, najviše učio.

Od trenutka kada je došao na ideju da osnuje startup, Salko kaže da se tada pojavila i potreba da izdvaja više vremena za učenje novih stvari, naročito onih vezanih za poslovanje startup-a:

„U Bosni i Hercegovini je startup scena dosta nerazvijena u odnosu na zemlje regije, u kojima se da primijetiti značajniji pomak u vidu podrške poduzetnicima, umrežavanju ili investicijama. S obzirom na to da sam trenutno još uvijek zaposlen na puno radno vrijeme kao menadžer sistema sigurnosti hrane, najveći dio svog vremena izvan svojih obaveza na poslu posvećujem razvijanju poslovanja startup-a, a trenutno sam najviše fokusiran na prodaju i marketing. Pored toga, redovno učestvujem na edukativnim radionicama vezanim za poslovanje startup-a“, ispričao mi je Salko.

Salkina podrška, suvlasnica i partnerica u biznisu je njegova sestra, Suvada Kovač, koja je najviše fokusirana na upravljanje financijama. I Suvada, kao i Salko, ima svoj drugi posao i posljednje dvije godine radi kao projekt asistentica u okviru projekata podrške veterinarskom sektoru. Njeno znanje iz oblasti srodnih sigurnosti hrane, kao i upravljanju financijama i planiranju, doprinosi razvoju biznisa.

🔐Podrška razvoju biznisa & ključ za uspješno poslovanje  

Iako su oboje zaposleni, Salko i Suvada pokazuju da je uz pravu podršku, želju i motivaciju moguće razvijati i svoj biznis. Značajnu podršku razvoju njihovog biznisa, u pravom trenutku, dao je Startup studio Fondacije Mozaik:

„Na početku našeg puta podršku nam je dala Fondacija Mozaik, koja je zajedno s nama i osnovala Kapak, te nam i dalje pruža podršku u poslovanju. Ova nam je podrška jako značajna jer je došla u trenutku kada je biznis bio u fazi ideje, te smo zajedničkim snagama došli do faze u kojoj imamo proizvod koji je spreman za tržište“, rekao mi je Salko i još jednom istaknuo da je njihov biznis dobio podršku onda kada je bio najosjetljiviji, a da je osnovan kroz poslovni model zajedničkog ulaganja. Iz svog iskustva, Salko kaže: 

„Zajedničko ulaganje je jako dobar poslovni model, pogotovo za mlade ljude. Zajedničkim ulaganjem se pored rizika raspoređuju i obaveze što je jako značajno u prvim fazama razvoja biznisa, kada osnivači vrlo često oskudijevaju sa neophodnim znanjima, iskustvima i što je možda najznačajnije poslovnim konekcijama koje su ključne za uspješno poslovanje“, istaknuo je Salko. 

🔋 Testiranje proizvoda je završeno

Dok je razvijao svoju karijeru, Salko se svakodnevno susretao sa manjim ili većim problemima koji su ga navodili da razmišlja o jednostavnijem i efikasnijem upravljanju sistemom sigurnosti hrane. Ubrzo je, ovaj mladi, ambiciozni preduzetnik došao na ideju digitalizacije procedura i zadataka vezanih za upravljanje HACCP sistemom, sistemom kontrole procesa proizvodnje i distribucije prehrambenih proizvoda koji omogućava identifikaciju i procjenu svih mogućih opasnosti – fizičkih, hemijskih i bioloških, ali i određivanje neophodnih mjera za njihovu prevenciju i kontrolu. Od trenutka kada je došao na ovu ideju, Salko je radio na njenom razvoju skoro dvije pune godine: 

„Od same ideje do završetka prve verzije proizvoda prošlo je nešto manje od dvije godine. Trenutno imamo razvijenu aplikaciju FASTi, koja subjektima u poslovanju sa hranom omogućava jednostavnije i efikasnije upravljanje sistemom sigurnosti hrane. Digitalizacijom omogućavamo menadžerima da svakodnevno vrše monitoring procesa, koji vrlo često podrazumijeva i kontrolu većeg broja poslovnih jedinica koje su raspoređene po čitavom gradu ili državi, a radnicima da u svakom trenutku imaju pregled planiranih aktivnosti, koje na osnovu toga mogu obaviti pravovremeno i jednostavno evidentirati obavljene zadatke“, rekao mi je Salko i napomenuo da „svi subjekti u poslovanju sa hranom su prema Zakonu o hrani BiH, obavezni da uspostave, provode i održavaju stalni postupak nadzora koji se temelji na principima HACCP-a“. 

Vrijeme osjetljivosti biznisa sada je iza Salke i Suvade. Prije tri mjeseca, završena je izrada i testiranje proizvoda i kupci već stižu. Trenutno, Kapak je najviše fokusiran na ugostiteljstvo i odgojno-obrazovne ustanove za čije potrebe je aplikacija najpodesnija. U planu je unapređenje aplikacije i širenje tržišta, a „to se u prvom redu odnosi na velike firme koje imaju veći broj zaposlenika i zahtjevnije sisteme kojim upravljaju“, rekao je Salko i dodao da budući da digitalizacija u ovoj oblasti nije toliko zastupljena, klijente najviše zanima kako se to može primijeniti na njihove biznise:

„Na početku postoji određena doza sumnje, ali u vrlo kratko vrijeme, kroz probni period koji osiguravamo našim klijentima, sumnje nestaju i oni prepoznaju značaj digitalizacije ovih procesa. Ušteda na vremenu je prva najvidljivija prednost koju ostvaruju korištenjem aplikacije u odnosu na tradicionalni model upravljanja HACCP sistemom, a kasnije do izražaja dolaze i druge prednosti koje dobivaju digitalizacijom“, rekao je Salko koji je svim mladim i budućim preduzetnicima i preduzetnicama, za kraj našeg razgovora, poslao poruku:

„Poručujem mladim osobama u BiH da izađu iz svoje comfort zone i potraže priliku umjesto da čekaju da prilika dođe njima. Najvažnije jeste da osoba koja ima ideju ne odustane u potrazi za prilikama koje im omogućavaju validaciju njihovih ideja te na koncu investicije ili partnerstva s ciljem razvoja ideje. Ono što ne treba da im bude prepreka jeste pomisao na `kako ću to uraditi, ne znam ili odakle da krenem`, jer uvijek postoje pojedinci, fondacije, udruženja koja vam mogu dati upute ili vam pomoći u koracima ka ostvarenju vašeg cilja. Startup scena u BiH jeste mala i nerazvijena, ali su prisutni pojedinci i organizacije koje su spremne pomoći mladim ljudima koji imaju samo ideju da je razvijaju do uspješne priče, koja onda ima potencijal da se razvija i širi i izvan naše zemlje.“

👑 Kraljevstvo bajki 

Život u ulozi roditelja ponukao je Adnana Koru, mladog preduzetnika da okupi sjajan tim profesionalaca i ponudi kvalitetne sadržaje za djecu iz Bosne i Hercegovine. Adnan Koro je idejni tvorac LePetit.app, domaće mobilne aplikacije koja sadrži audio priče i bajke koje su ispripovijedali profesionalni bosanskohercegovački glumci i glumice na književnim jezicima Bosne i Hercegovine. Ispričao mi je da je LaPetit.app nastala iz stvarne potrebe, onda kada je shvatio da nema kvalitetnih odgojno-obrazovnih sadržaja za djecu na književnim jezicima Bosne i Hercegovine: 

„Naši mališani su primorani da gledaju programe koji dolaze iz Hrvatske i Srbije kao i ostatka svijeta putem YouTube, što veoma negativno utiče na razvoj govora, dikcije te učenju maternjeg jezika. Tako se rodila LePetit ideja, u želji da djeci i roditeljima u našoj zemlji, ali i šire, ponudimo kvalitetnu alternativu“, naglasio je Koro

Zahvaljujući Adnanu i njegovom timu koji je činilo više od pedeset stručnjaka iz oblasti književnosti, kulture, obrazovanja, dječije psihologije, likovne i pozorišne umjetnosti, djeca danas mogu rasti i razvijati se sa više od dvadeset sati kvalitetnog audio sadržaja. Za njih je pripremljeno preko 170 različitih priča i bajki u jedinstvenoj aplikaciji najsavremenije IT tehnologije. 

U svakodnevnim navikama ili izazovnim životnim situacijama kao što su: smrt u porodici, razvod, rođenje brata ili sestre, gubitak voljene osobe, ili prilikom zahtjevnog ponašanja kao što su: ljutnja, agresija, dosada, povućenost, djeca sada mogu slušati jedinstvene terapeutske ili takozvane ljekovite priče svjetski poznate australske autorice Susan Perrow. 

👊 Dobra ideja i velika podrška 

Imati dobru ideju veliki je korak za pokretanje biznisa, ali je veoma važno imati podršku. Adnanovi prvi klijenti bili su kućni prijatelji kao i svi učesnici projekta koji su sa zadovoljstvom testirali i koristili LePetit.app sa svojom mališanima te svojim komentarima i kritikama učinili da aplikacija bude još bolja i lakša za korištenje. Adnan se našalio da je za uspjeh biznisa potrebno prvo imati nekoliko propalih ideja iza sebe, ali mi je ispričao kako je osim dobre ideje potrebno imati i podršku i biti nevjerovatno uporan: 

„Samostalno pokrenuti bilo kakav biznis u BiH je nevjerovatno teško, zahtjevno i riskantno, a svako ko se usudio to učiniti zaslužuje sve pohvale i podršku. Za pokretanje jednog ovakvog biznisa, potrebno je imati dobru ideju i biti nevjerovatno uporan. Važno je vjerovati u sebe i biti iskren sa drugima te uložiti mogo truda, vremena i rada. Potrebno je dobro istražiti tržiste i konkurenciju, razumjeti problem koji rješavate te pronaći najefikasnije rješenje koje će da ima neki pozitivan efekat ne život ljudi“, istaknuo je Adnan Koro i naglasio da je aplikacija rezultat „zajedničkog rada nevjerovatno talentovanog tima ljudi koji su istinski željeli da doprinesu našem društvu i ljepšoj budućnost za našu djecu“.

Razgovarali smo i o podršci koju je dobio od Startup studija, a Koro je poručio da zajedničko ulaganje „smanjuje lični rizik i daje nevjerovatnu mogućnost da realizirate svoje ideje uz minimalan rizik“. Za njega, ova podrška je bila vjetar u leđa. Rad, trud i upornost su se isplatili i u prvoj sedmici od zvaničnog predstavljanja, aplikacija je preuzeta više od 3000 puta:

„Reakcije su zaista od samog predstavljanja aplikacije pozitivne. Roditelji su oduševljeni i kažu da su napokon dobili kvalitetnu aplikaciju u kojoj zajedno uživaju sa svojim mališanima. Rado se prisjećaju svog djetinjstva slušajući priče i dobro poznate bajke a neki su mi priznali kako su i bez djece nekoliko puta poslušali bajku koju su voljeli slušati kada su bili mali. Kad su u pitanju djeca, oni su oduševljeni i zaista uživaju i u slušanju priča, ali i u diskusiji uz pitanja koja smo spremili za njih nakon svake priče“, naglasio je Koro i ukazao na to da aplikacija radi bez upaljenog ekrana i time se bori protiv epidemije ekranizma. 

✅ Preduzetničke poruke

Za kraj, mladim preduzetnicama i preduzetnicima, ali i onim koji to žele biti, Koro je poslao kratku i motivirajuću poruku: „Kada radite za druge, vi ostvarujete nečije tuđe snove! Budite svoj gazda i ostvarite svoje snove.“ Adnan Koro, idejni tvorac LePetit.app

Priča o Adnanu i njegovoj ideji još jedna je od priča koje pokazuju da je uz pravu podršku i veliku želju sve moguće i onda kada izgleda nemoguće.

📍 Zaprati LePetit.app na Facebook-u i Instagramu.
📍 Aplikaciju preuzmi sa Google Play ili AppStore.

👸 Jedinstvenoj tebi

Jedinstvenoj tebi slogan je pod kojim posluje novi bosanskohercegovački brend Dama, a iza ovog brenda stoji jedinstvena priča o dvadesetčetverogodišnjem sinu, perfekcionisti i kreativcu Arminu Begoviću, vizionaru koji je otvorio biznis za svoju mamu, Edinu Begović – snažnu, jedinstvenu, neustrašivu i najbolju majstoricu šivenja koju poznaje.  

Pedesetčetverogodišnja Edina Begović, posljednjih dvadeset godina bavi se šivanjem i do sada je izradila hiljade kreacija za iskusne kompanije i klijente. Danas, zahvaljujući svom sinu, u svojoj radionici u Travniku izrađuje jednostavne, graciozne, elegantne i šarmantne kapute jedinstvenog ručnog rada i vrhunskih materijala. Kapute koji velikom brzinom osvajaju online tržište i kupce koji cijene unikatnost i slow fashion koncept.

🌋Vulkan zvani znatiželja & Gnijezdo

Iris Begović iz Maglaja sanja o istinskom povezivanju i razotkrivanju svijeta u njoj i oko nje. Grafička je dizajnerica, nastavnica Likovne kulture, edukatorica i istraživačica za koju, oni koji je poznaju kažu da je ne mogu zamisliti u žurbi, ali u Iris se neprestano kreće, uči i mijenja i sebe opisuje kao Perpetuum mobile. U njoj, neki vulkan uvijek kuhlja – vulkan zvani znatiželja.

Jednom prilikom, kada je svoje dijete i djecu svoje braće povela u dnevnu avanturu iscirtavanja velikog poligona kredama, pomislila je kako joj rad sa djecom dobro ide; spontano i bez puno naprezanja. Kada je vidjela njihove reakcije, njihovu ozarenost, desio se ključni trenutak u kojem je počela zamišljati sebe u radu sa djecom. Prvo je počela predavati Likovnu kulturu, ali onda je, zbog svoga sina Nara, odlučila da napravi zajednicu u kojoj bi djeca mogla da prvo otkriju, a onda i usmjere svoje interese. „Taj proces je dugotrajan i ako se na njemu radi bez presije, suptilno, strpljivo i s ljubavlju, djeca mogu da nauče da se zdravo brinu za sebe i svijet oko njih“, ispričala mi je divna Iris. 

Nije prošlo mnogo, a Iris je, uz podršku Startup studija otvorila Gnijezdo – centar za kreativnu edukaciju. U Gnijezdu danas svoje lijepe i kreativne dane provodi grupa predškolaca, starosne dobi od četiri plus godine i školarci do deset godina. Svjesna važnosti i velike odgovornosti ovog posla, Iris kaže kako je u tom periodu, za dijete manje bitno da li će dijete „pasti i ogrebati se od onoga što mi u tom periodu govorimo, izražavamo, kako reagujemo pred djetetom.“

Iris kaže kako roditelji prepoznaju kada se djeca osjećaju slobodna, ali i kada se radi usmjereno s njima, odnosno kada se njeguju njihovi potencijali, autentičnost – emocije i mišljenja. Prepoznaju to i djeca, pa Iris kaže kako i sama djeca osjete razliku u konceptu i pristupu pa mi je ispričala da „kada se neko novo dijete priključi Gnijezdu i kaže pred drugovima da je Gnijezdo vrtić, drugovi mu sugeriraju da to nije vrtić nego centar“.