Iako su ove težnje važne, podjednako je važno prepoznati i slaviti male pobede na tom putu.

Zašto je važno proslavljati ove naizgled mala dostignuća i kako oni doprinose našem rastu, motivaciji i opštem blagostanju?

Jačanje pozitivnog načina razmišljanja

Proslavljanje malih pobeda igra ključnu ulogu u negovanju i jačanju pozitivnog načina razmišljanja. Svaka mala pobeda, ma koliko naizgled bila beznačajna, prilika je da priznamo svoj napredak i izgradimo samopouzdanje. Fokusirajući se na pozitivne aspekte našeg putovanja, treniramo svoje umove da vide vrednost u svakom koraku napred. Ovaj pozitivan način razmišljanja ne samo da podstiče našu motivaciju, već nam takođe omogućava da izazovima pristupimo sa otpornošću i optimizmom.

Održavanje momentuma

Priznavanje i slavljenje malih pobeda održava naš momentum. Ove male pobede deluju kao odskočna daska koja nas pokreće ka našim većim ciljevima. Svako dostignuće, ma koliko bilo malo, doprinosi našem ukupnom napretku. Prepoznavanjem i proslavljanjem ovih prekretnica, ulivamo sebi osećaj dostignuća i težnju da nastavimo da težimo više. Trajni momemntum stvoren slavljenjem malih pobeda postaje moćna sila koja nas pokreće ka većim dostignućima.

Povećanje otpornosti (rezilijentnosti)

Život je pun izazova i neuspeha, ali slavljenje malih pobeda pomaže nam da izgradimo otpornost tj. rezilijentnost. Svako dostignuće, ma koliko skromno, postaje podsetnik na našu sposobnost da prevaziđemo prepreke. Prepoznavanjem i slavljenjem ovih pobeda, jačamo našu otpornost i razvijamo mentalnu snagu potrebnu za suočavanje sa budućim izazovima. Male pobede postaju gradivni blokovi naše otpornosti, podsećajući nas da imamo snagu i sposobnost da prevaziđemo nedaće.

Podsticanje razmišljanja o rastu

Slavljenje malih pobeda je svedočanstvo našeg rasta i napretka. Podstiče nas da prihvatimo način razmišljanja o rastu, gde prepoznajemo da se učenje i razvoj odvijaju postepeno. Slaveći male pobede, pomeramo fokus sa krajnjeg cilja na samo putovanje. Ovaj način razmišljanja nam omogućava da cenimo učenje i rast koji se dešavaju na tom putu, stvarajući ispunjenije i značajnije iskustvo.

Jačanje samopoštovanja

Proslavljanje malih pobeda je čin samopoštovanja. Kao ljudi sa visokim uspehom, često postavljamo ambiciozne ciljeve i skloni smo da budemo samokritični kada ne uspemo. Međutim, priznajući i proslavljajući naše male pobede, prepoznajemo naše napore i dostignuća. Ova praksa promoviše samosaosećanje i samopoštovanje, omogućavajući nam da negujemo zdraviju sliku o sebi i osećaj ispunjenosti.

Inspiracija i motivacija drugih

Kada slavimo naše male pobede, inspirišemo i motivišemo one oko nas. Otvorenim priznavanjem naših dostignuća stvaramo okruženje koje podstiče druge da učine isto. Naše proslave mogu poslužiti kao katalizator drugima da prepoznaju i proslavljaju svoja dostignuća, podstičući kulturu rasta i pozitivnosti unutar timova i zajednica.

U potrazi za uspehom i ličnim razvojem, proslavljanje malih pobeda je najvažnije. To podstiče našu motivaciju, neguje pozitivan način razmišljanja i gradi otpornost. Prepoznavanjem i uvažavanjem napretka koji postižemo, ma koliko mali, negujemo dublji osećaj ispunjenosti i svrhe u našim životima. Zato, prigrlimo moć proslavljanja malih pobeda i inspirišemo druge da učine isto, negujući kulturu rasta, pozitivnosti i stalnog poboljšanja.

Zapamtite, uspeh nije samo definisan velikim prekretnicama; oblikovan je i gomilanjem nebrojenih malih pobeda.

Vrednosti su verovanja i principi koje smatramo važnim i poželjnim. One utiču na naše odluke, postupke i ponašanja.

Vrednosti nam pomažu da odredimo šta nam je značajno i vredno u životu. One mogu uticati na naše ciljeve i pomažu nam da damo prioritet onom što nam je najvažnije.

Vrednosti nam mogu pomoći da se ljudi ujedine pružajući im zajednički osećaj svrhe.

Takođe vrednosti mogu pomoći kod razumevanja jedni drugih, u radu na zajedničkim cljevima, u premošćivanju razlika, kod promovisanja osećaja pripadnosti, i drugih stvari, kako na poslu, tako i u životu.

One vrednosti koje ljudi međusobne dele nazivaju se zajedničke vrednosti.

Zajedničke vrednosti mogu deliti pojedinci ili grupe unutar nekod društva, kao što su kompanije, organizacije, timovi, i drugo.

Kao što vrednosti mogu biti izvor sukoba i podela, tako i zajedničke vrednosti mogu potencijalno podeliti ljude kada postoje razlike u tome kako pojedinci ili grupe tumače i daju prioritet ovim vrednostima.

Uzmimo za primer iskrenost, vrednost koju svi mogu ceniti i deliti. Dok jedna ili više osoba veruje da je uvek važno reći istinu, druga ili druge osobe mogu smatrati da je ponekad bolje ne reći sve informacije kako bi se poštedele nečije emocije i ocećanja.

Zajedničke vrednosti se ponekad mogu koristiti i kao oružje u svrhu isključivanja određenih ljudi tj. pojedinaca. Tako što pojedinac ili grupa ljudi pod izgovorom da izuzetno ceni i poštuje neku određenu vrednost ili vrednosti može isključiti one koji ne dele njihova mišljenja i uverenja.

Važno je znati da su vrednosti subjektivne i zavisne od konteksta i da različiti pojedinci ili grupe mogu dati prioritet različitim vrednostima na osnovu sopstvenih iskustava, uverenja i okolnosti. 

Ukoliko ne postoji otvorena komunkacija i ako je ne promovišemo dovoljno, te ukoliko ne postoji međusobno poštovanje i spremnost da se sluša i uči iz različitih perspektiva, onda vrlo često možemo doći u situaciju da zajedničke vrednosti mogu da podele umesto da ujedine.

SCARF model je razvio David Rock 2008. godine u svom radu “SCARF: model zasnovan na mozgu za saradnju sa drugima i uticaj na druge”. SCARF označava pet ključnih “domena” koji utiču na naše ponašanje u društvu i situacijama sa ljudima. To su:

STATUS – Status; naš relativni značaj za druge, odnosno osjećaj lične vrednosti

CERTAINTY – Sigurnost ili izvjesnost; našu sposobnost da predvidimo budućnost, odnosno osjećaj šta budućnost donosi

AUTONOMY – Autonomija; naš osjećaj kontrole nad događajima, odnosno osjećaj kontrole nad životom

RELATEDNESS – Povezanost; koliko se bezbjedno osjećamo sa drugim, odnosno osjećaj sigurnosti sa drugima

FAIRNESS – Pravičnost ili poštenje; kako gledamo i doživljavamo rad i komunikaciju između ljudi tj. naša percepcija razmjene među ljudima, odnosno osjećaj pravednosti

Model je zasnovan na istraživanju neuronauke koje podrazumijeva da ovih pet društvenih domena u našem mozgu aktiviraju iste reakcije na prijetnje i nagrade na koje se oslanjamo za fizički opstanak.

Kada se osjećamo ugroženo, naš mozak oslobađa kortizol (hormon stresa) i to utiče na našu kreativnost, produktivnost i razmišljanje, a to onda povećava osjećaj ugroženosti.

S druge strane, kada se osjećamo nagrađeni, naš mozak oslobađa dopamin (hormon sreće) i naravno želimo još, s toga tražimo načine da ponovo budemo nagrađeni.

Da bismo najefikasnije koristili SCARF model, moramo razumjeti ljude oko sebe, imati visok stepen emocionalne inteligencije. Prije nego postupimo prema nekome, moramo razmotriti individualne potrebe druge osobe. Uđi u cipele te osobe, kako mi u NLP-u kažemo, stavi se u drugu perceptualnu poziciju i odgovori na sljedeća pitanja:

• šta vidim kao prijetnju, šta je za mene prijetnja?
• kako bih volio biti nagrađen, šta je ono što želim?

Potrebno je minimizirati uočene prijetnje i maksimizirati pozitivna osjećanja koja stvara nagrada. Ovaj model je posebno koristan kada sarađujemo sa drugima, ili ih edukujemo ili kada treba da im damo feedback, tj. povratne informacije.

SCARF model je okvir za razumijevanje društvenih i kulturnih faktora koji utiču na ljudsko ponašanje u organizacijama i međuljudskim interakcijama. Ovih pet domena se smatraju osnovnim pokretačima ljudske motivacije i utiču na to kako ljudi percipiraju i reaguju na svoje društveno okruženje.

Postoje različite oblasti u kojima se može koristiti SCARF model, kao što su:

• ljudski resursi
• liderstvo
• menadžment
• trening
• edukacija
• koučing
• mentorstvo
• marketing
• oglašavanje
• i druge oblasti
• Koristeći ovaj model možemo doprinijeti stvaranju bezbjednog okruženja za rad i učenje, te promovisati angažman.

SCARF model koristi veliki broj pojedinaca i pojedinki i organizacija da bolje razumiju kako društvene situacije mogu da utiču na njih i kako da prilagode svoje ponašanje da bi poboljšali rezultate, kako u ličnom, tako i u profesionalnom okruženju.

Vjerujem da će nam ovo pomoći da se više ŠALimo.