Šta je zapravo PDA alat?

PDA (Personal Development Analysis) je bihevioralni alat koji mjeri pet ključnih dimenzija ljudskog ponašanja na osnovu teorije Williama Marstona, jednog od pionira moderne psihologije. Ono što ga odvaja od većine sličnih alata jeste to što ne mjeri samo vaš “prirodni” profil, onaj koji ste od rođenja, već i vaš “adaptirani” profil, tj. kako se ponašate u trenutnom okruženju, najčešće na poslu. Razlika između ta dva profila govori mnogo više od samog rezultata.

Zamislite to ovako: neko je po prirodi introvertan, strpljiv, sklon analizi i detaljima. Ali radi u prodaji gdje mora biti ekstrovertan, brz i direktan svaki dan. PDA će pokazati taj jaz, i taj jaz je često izvor umora, frustracije i pada motivacije koji niko oko vas ne može da objasni.

Pet osa koje sve otkrivaju

PDA mjeri pet dimenzija ponašanja, koje u izvještaju vidite kao grafički profil:
Rizik (dominacija) – Koliko ste skloni preuzimanju inicijative, suočavanju s izazovima i donošenju odluka pod pritiskom. Osobe s visokim skorom ovde su prirodni pokretači; one s niskim preferiraju stabilnost i sigurnost.
Ekstrovertnost – Koliko vam je potrebna interakcija s drugima da biste bili produktivni. Ovo nije isto što i društvenost, radi se o tome odakle crpite energiju i kako komunicirate.
Strpljenje – Vaš prirodni tempo i potreba za rutinom. Visoko strpljenje znači sklonost dugoročnom planiranju i stabilnosti; nisko znači sklonost promjenama i brzim rezultatima.
Normi (pridržavanje pravila) – Koliko vam je važno da radite “po knjizi”, da poštujete proceduru i strukturu. Ovo je posebno važno u kontekstu timova gdje svako ima drugačiji odnos prema pravilima.
Samokontrola – Koliko kontrolišete svoje emocije i impulse u javnom kontekstu. Osa koja često iznenadi ljude jer ne odražava ono što osjećaju, već ono što drugi vide.

Zašto PDA nije “samo još jedan test”

Na tržištu postoje deseci alata: MBTI, DISC, Big Five, Enneagram. Svi su korisni na svoj način. Ali PDA ima jednu karakteristiku koja ga izdvaja: mjeri ponašanje, a ne ličnost. To znači da rezultati nisu statični opis ko ste, oni su dinamičan snimak kako se ponašate ovdje i sada, u ovom kontekstu, pod ovim uslovima.

Uzmimo konkretan primjer. Ana je HR menadžerica u kompaniji koja prolazi kroz reorganizaciju. Njen prirodni PDA profil pokazuje visoko strpljenje i visoku normi – voli red, procedure, planiranje. Njen adaptirani profil, međutim, pokazuje dramatičan pad strpljenja i skok u dominaciji jer situacija to zahtijeva. Ana funkcioniše, ali cijena je ogromna. Ona je iscrpljena jer svaki dan glumi nekoga ko nije. PDA izvještaj joj je pokazao upravo to i dao joj jezik da to objasni svom nadređenom.

PDA u praksi: od pojedinca do tima

Na individualnom nivou, PDA izvještaj sadrži uvide o komunikacijskom stilu, motivatorima, stresorima i načinu donošenja odluka. To nije generički horoskop – svaki izvještaj ima više od 20 stranica personalizovanih podataka koji su rezultat vašeg jedinstvenog profila.

Na timskom nivou, PDA postaje još moćniji. Kada vidite profile svih članova tima na jednom ekranu, odjednom postaje jasno zašto određeni ljudi ne mogu da se dogovore, zašto neke kombinacije funkcionišu savršeno, a neke stvaraju konstantno trenje. Jedan tim s kojim sam radio imao je problem komunikacije koji je trajao godinama – tri radna mjesta, četiri razgovora, nijedan rezultat. Kada smo stavili PDA profile na stol, sve je postalo očigledno za manje od sat vremena.

Zaključak

PDA alat ne daje odgovore umjesto vas, ali daje pravi okvir da ih pronađete. Razumijevanje vlastitog bihevioralnog profila nije luksuz za one koji imaju previše slobodnog vremena. To je osnova svjesnog vođenja sebe i drugih.

Pitanje za vas: Znate li koji dio vašeg radnog dana vas iscrpljuje i da li ste ikad razmišljali da li taj napor dolazi iz uloge koja ne odgovara vašem prirodnom profilu? A ako ste lider: kada ste posljednji put razgovarali s nekim u timu o tome šta mu zapravo odgovara, a ne samo šta mu je u opisu posla?

Ako vas je ovaj tekst naveo na razmišljanje – to je dobar znak. PDA izvještaj može te uvide pretvoriti u konkretne korake. Radim individualne izvještaje za ljude koji žele bolje razumjeti sebe, ali i radionice i edukacije za timove i kompanije. Slobodno mi se javite, razgovor ne obavezuje.

Na osnovu dugogodišnjih istraživanja ponašanja ljudi, kako u poslovnom tako i u društvenom kontekstu, identifikovane su dvije ključne dimenzije ponašanja koje čine osnovu razumijevanja komunikacijskih stilova: RESPONZIVNOST i ASERTIVNOST.

Asertivnost – mjera uticanja

Asertivnost se odnosi na način na koji nas drugi doživljavaju dok pokušavamo da utičemo na njihove misli i postupke. Drugim riječima, asertivnost opisuje način na koji osoba pokušava da utiče na druge – na njihove odluke, ponašanje i stavove.

Svi su ljudi asertivni. Svi ulažemo vrijeme i energiju kako bismo dobili ono što želimo, ali to činimo na različite načine. Sve osobe pokazuju asertivnost, ali se razlikuju u intenzitetu i načinu izražavanja tog uticaja.

Ako asertivnost posmatramo kao osu odozgo prema dolje, gornji kraj je orijentisan na izjave, a donji kraj je orijentisan na pitanja.

Ljudi koji su više orijentisani na izjave nastupaju otvorenije i direktnije, kako u govoru tako i u govoru tijela. Obično govore brže i često brzo preuzimaju inicijativu kako bi razgovore i planove pokrenuli ili održali u pokretu. Njihovi neverbalni signali su takođe izraženiji: često se naginju naprijed tokom razgovora, a njihov govor zvuči glasnije i brže.

Ljudi koji su više orijentisani na pitanja nastoje da utiču na druge suptilnije i indirektnije. Postavljaju više pitanja i češće iznose prijedloge ili ideje nego što daju snažne, kategorične izjave ili gotove zaključke. Njihovi neverbalni signali su takođe suptilniji: često se naslanjaju unazad dok govore, govore sporije, prave pauze i uglavnom djeluju mirno i pribrano.

Istraživanja jasno pokazuju da ne postoji „najbolje mjesto“ na ovoj skali asertivnosti. Možda se već i pitate i razmišljate o tome gde se vi i ljudi oko vas nalaze na ovoj skali, i to je odlično, ali nemojte se time opterećivati. Da li je nešto „ispravno ili pogrešno“ ili „bolje ili lošije“. Ne postoji istraživanje koje pokazuje da oni koji više pitaju ili oni koji više govore imaju posebnu prednost u uticanju na druge.

Ipak, istraživanja pokazuju da, u zavisnosti od situacije, neka asertivna ponašanja mogu biti efikasnija od drugih kada je u pitanju izgradnja produktivnih odnosa.

Kada počnete da više da učite o ponašanju i komunikativnim stilovima, to će vam pomoći da prepoznate prilike u kojima možete vlastito ponašanje duž ose asertivnosti kako biste uticali na druge na način koji je njima najprihvatljiviji i najugodniji. A time se, prirodno, povećava vaša sposobnost uticanja.

Kada se počnete različito ponašati i koristiti komunikativne stilove za razumijevanje drugih i prilagođavanje vlastitog ponašanja radi bolje komunikacije, jedna od prvih stvari koju ćete raditi jeste posmatranje da li su drugi više orijentisani na izjave ili orijentisani na pitanja u odnosu na vas.

Responzivnost – mjera izražavanja

Responzivnost se odnosi na način na koji nas drugi doživljavaju dok izražavamo svoja osjećanja u odnosima s drugima. Ili drugim riječima, responzivnost se odnosi na način na koji osoba izražava emocije i koliko ih pokazuje u odnosima s drugima.

I ovdje postoji osa sa dva kraja, ali pošto je ova osobina nezavisna od asertivnost, osu posmatramo s lijeva na desno. Ljudi koji se nalaze lijevo na osi su orijentisani na zadatak, a oni na desnoj strani ose su orijentisani na ljude.

Uopšteno, onima koji su orijentisani na ljude je važnije da u interakcijama izražavaju svoja osjećanja nego onima koji su orijentisani na zadatke.

Suprotno onome što neki instinktivno zaključuju na osnovu ove ose, i osobe orijentisane na zadatke i osobe orijentisane na ljude doživljavaju puni raspon ljudskih emocija; razlika je u tome kako ih izražavaju u vezi sa zadacima i ljudima.

Osobe orijentisane na zadatke su obično suzdržanije u izražavanju emocija. U većini situacija preferiraju da se prvo fokusiraju na zadatak koji treba obaviti, umjesto na dijeljenje ličnih osjećanja ili razgovore o ličnim temama. Tek nakon što se radni zadaci riješe, prelaze na međuljudske teme. Češće govore o činjenicama vezanim za projekat nego o ljudima uključenim u njega. Njihovi neverbalni signali obično uključuju mirno držanje tijela, ujednačen ton glasa, kontrolisane gestove i ograničene izraze lica.

Osobe na drugom kraju ove ose, oni koji su orijentisani na ljude, uglavnom otvoreno i slobodno izražavaju svoje emocije. Često se fokusiraju na osjećanja i odnose povezane sa zadatkom, vjerujući da je zadatke lakše rješavati nakon što se uspostave lični odnosi. Često govore o članovima tima, radnim odnosima i izgradnji saradnje. U neverbalnoj komunikaciji koriste široke i raznovrsne gestove, promjenjiv ton glasa i izraženije mimike lica.

Još jednom, izuzetno je važno ne pridavati nikakvu vrijednosnu ili moralnu procjenu ovim opisima ponašanja. Ne postoji ispravan ili pogrešan tip responzivnosti, niti ispravan ili pogrešan tip asertivnosti.

Ne postoji bolje ili lošije; samo različito.

Svi poznajemo ljude na svim krajevima ovih osa koji su efikasni i uspješni u svom poslu.

Zar ne?!

S obzirom da je ljudima u naravi da se svrstavamo negdje (tako se inače i ponašamo), na kojoj strani osa asertivnosti i responzivnosti bi vi sebe svrstali?

Da se podsjetimo:

⬇️ Dole su osobe koje su reaktivne.
⬆️ Gore su osobe koje su proaktivne.
➡️ Desno su osobe koje su orijentisane na ljude.
⬅️ Lijevo su osobe koje su orijentisane na zadatak.

Kad ukrstimo ove dve ose, onda možemo da “prekrstimo” osobe koje se nalaze u ovim kvadrantima.

Svaki od ova 4 kvadranta ima svoj STIL PONAŠANJA, a samim tim i svoj stil komunikacije.

🔴 UPRAVLJAČKI – Osobe koje se nalaze u gornjem lijevom kvadrantu su one koje su proaktivne i orijentisane na zadatak.

🟡 EKSPRESIVNI – Osobe koje se nalaze u gornjem desnom kvadrantu su one koje su proaktivne i orijentisane za ljude.

🟢 ANALITIČKI – Osobe koje se nalaze u donjem lijevom kvadrantu su one koje su reaktivne i orijentisane na zadatak.

🔵 LJUBAZNI – Osobe koje se nalaze u donjem desnom kvadrantu su one koje su proaktivne i orijentisane na ljude.

❗Ne postoje dvije osobe, čak i one koje se nalaze u istom kvadrantu, koje se u svim situacijama ponašaju potpuno isto.❗

👉 Jedina osnovna istina o ovim stilovima je ta da ćete se najbrže i najlakše povezati sa ljudima čije ponašanje pripada istom kvadrantu kao i vaše.

Kažu da se osobe u praksi dijele na približno jednake dijelove upravljačkih, ekspresivnih, analitičkih i ljubaznih. Misli se na cjelokupnu populaciju.

Bez obzira na vaš stil, ova demografska raspodjela znači da imate mnogo zajedničkog sa oko 25% osoba koje srećete, jer ste sa njima slični u obe dimenzija ponašanja, i asertivnosti i responzivnosti.

Ova raspodjela takođe znači da imate bar nešto zajedničko sa 50% preostale populacije. Slični ste ili po asertivnosti ili po responzivnosti. Odnosno slični ste osobama čije ponašanje spada u vama granične kvadrante.

Preostalih 25% populacije čine ljude sa kojima, naravno, ne dijelite sličnosti ni po asertivnosti ni po responzivnosti. U kojem god kvadrantu bili, to su one osobe koje se nalaze u vama dijagonalno suprotnom kvadrantu, jer nijedna strana vašeg kvadranta ne dodiruje strane njihovog. Pa su i vaša ponašanja dijametralno suprotna.

🤔 S toga i ne iznenađuje što je to grupa sa kojom možete imati najviše poteškoća u opuštenoj i prirodnoj komunikaciji. Bilo kući, na poslu, i svim drugim životnim situacijama.

Ovaj jednostavan model, koji objašnjava zašto ti je s nekima komunikacija naporna, je osnova PDA procjene.
Ako bi volio da tačno znaš koji je tvoj dominantni stil ponašanja, javi se da ti uradimo PDA profil i analizu istog.

Ne boli. Traje kratko, ali efikasno.

P.S. U kojem kvadrantu se ti prepoznaješ?