Pretplatnik Vladimir Marić
Pretplatnik
KAKO POSTAVITI SVOJ BIZNIS NA GOOGLE MAPE
07/05/2020 uVještine budućnosti
Ukoliko posjedujete registrovan biznis i želite povećati broj svojih klijenata, jedan od najkorisnijih – i besplatnih – koraka koji možete lako napraviti je lisitranje na Google mape (Google Maps). Osim što će vas (potencijalni) klijenti lakše naći, Google mape (karte) će vam pomoći da se pojavite među prvima u rezultatima Google pretraga.
Pored toga, listiranje vaše firme na Google mape unosi određenu dozu sigurnosti i gradi kredibilnost kod klijenata koji će prvi put korsititi vaše usluge.
KAKO POSTAVITI BIZNIS NA GOOGLE MAPE
Postoje dva načina da ovo uradite, a u ovom blogu ćemo vam opisati lakši način. Predaja zahtijeva za postavljanje vaše firme na mape je jednostavan proces od 5 koraka. U ovim uputama koristimo primjer izmišljenog biznisa – Apoteke Farmawex u Mostaru.
1. PRONAĐITE LOKACIJU VAŠEG BIZNISA
Ulogujte se u svoj Gmail nalog, a zatim u pregledniku otvorite adresu http://maps.google.com. Postavite kurzor svog miša tačno na lokaciju gdje se nalazi vaš biznis.
2. ODABERITE OPCIJU ZA UNOS
Kliknite desno dugme na mišu. Dobit ćete listu opcija kao na slici ispod. Odaberite opciju ‘Add a missing place’:
Ukoliko ste zbunjeni i ne možete pronaći tačnu lokaciju između ulica, kliknite na zeleni kvadrat u donjem lijevom uglu ekrana ispod kojeg piše ‘Satellite’ – tako ćete vidjeti satelitski snimak lokacije, pa će vam biti lakše da pronađete zgradu ili tačno mjesto.
3. UNESITE PODATKE
Nakon što ste kliknuli na ‘Add a missing place’, na formularu koji se pojavljuje na ekranu potrebno je unijeti podatke o vašoj firmi:
– Name* (tačno ime biznisa) – ovdje unesite naziv biznisa kako je isti registriran, a ukoliko želite možete staviti i neki prefiks koji klijentima daje doznanja o kakvom se biznisu radi. U našem primjeru mi smo upisali ‘Apoteka’ ispred naziva firme.
– Category* (kategorija biznisa) – ovdje morate unijeti vrstu djelatnosti iz percepcije potrošača, ali na engleskom jeziku. Ako nudite više raznovrsnih usluga, razmislite o tome koja usluga dominira i po čemu bi htjeli da vas klijenti prepoznaju. Cijelu listu kategorija koje možete upisati u ovo polje pogledajte na ovom linku (koristite funkciju CTR+F da potražite kategorije koje mogu biti relevantne za vaš biznis).
– Location* (adresa biznisa) – Google će vam ovdje ponuditi ulicu sa brojem, te grad i poštanski kod, ali ako smatrate da broj ulice nije OK, možete isti ispraviti.
– Located within (locirano unutar) – Ukoliko se vaš biznis nalazi unutar prodajnog centra ili neke poslovne zgrade i nema direktan ulaz sa ulice, potrebno je da popunite i ovo polje tako što ćete upisati naziv prodajnog centra u kojem se vaš objekat nalazi.
Dalje je potrebno popuniti:
– Hours (radno vrijeme) – Kliknite na ‘Add hours’ da dodate radno vrijeme svog biznisa. Mi smo odabrali da biznis radi od ponedjeljka do petka od 8 ujutro do 8 uveče, te subotom od 8 do 3, dok smo stavili da je apoteka nedeljom zatvorena.
– Contact (broj telefona) – unesite broj telefona (sa pozivnim brojem) kojeg vaši klijenti mogu koristiti da bi vas kontaktirali. Ovdje je važno staviti broj na kojem je najveća vjerovatnoća da će se tokom radnog vremena neko i javiti, pa možete staviti i mobilni broj.
– Website (adresa web stranice firme) – unesite punu web adresu web stranice vaše firme, počinjući sa www.
– Opening date (datum kada je biznis otvoren) – ovo možete ali i ne morate popuniti.
4. DODAJTE FOTOGRAFIJE
Koristite dugme ‘Add a photo’ da dodate fotografije svog biznisa. Ovdje je za početak najbolje staviti najmanje 5 fotografija:
– logotip firme
– jednu fotografiju uslikana ispred ulaza u firmu, sa dovoljne udaljenosti da se vidi cijela radnja (i ulazna vrata)
– par fotografija enterijera firme (ili više fotografija ako se radi o ugostiteljskom objektu)
– jednu ili više fotografija proizvoda koje vaša firma nudi
Koristite fotografije uslikane tokom dana, sa jakom svjetlošću, koje su jasne i kvalitetne. Ukoliko slikate radnju izvana, potrudite se uhvatite momenat kada ispred radnje nema ljudi i automobila, tj. da ništa ne zaklanja pogled na objekat.
5. POŠALJITE ZAHTJEV
Nakon što ste popunili sve podatke, kliknite na dugme ‘Send’ u donjem desnom uglu kako bi predali zahtjev za listiranje vašeg biznisa.
Nekoliko minuta nakon unošenja ovih podataka, na Gmail adresu koju ste koristili za otvaranjeGoogle mapa stići će i potvrda od Googlea o zaprimanju vašeg zahtjeva. Ovisno o tome koliko se zahtijeva šalje u određenom periodu, proces provjere unesenih podataka može potrajati od jednog dana do dvije sedmice. Kada je vaš zahtjev prihvaćen (ili odbijen), dobit ćete e-mail poruku od Google mapa sa obavještenjem.
Pogledajte neke od dobrih primjera biznisa postavljenih na Google mape, gdje su podaci uredno postavljeni i redovno se ažuriraju:
– Bastian Courney Consulting – biznis koji nudi savjetovanje na temu prodaje, marketinga i izlaska na tržište za mikro, mala i srednja preduzeća
– Igraj Uči Rasti – biznis koji se bavi proizvodnjom edukativni igračaka
– Greens – biznis za proizvodnju mikropovrća i začinskog bilja
– Teta Pričalica – edukativno-kreativni centar za djecu
O tome kako koristiti Google mape da privučete nove klijente, pišem vam u sljedećem blogu.
Imate pitanje ili vam je potreban dodatni savjet? Pišite mi ispod u komentarima ili putem Lonac.pro poruka.
Šta je to ‘biznis kanvas’ (eng. business canvas) i kako ga popuniti?
23/10/2019 uPoslovi budućnosti
Business canvas nudi jednostavan, vizuelan alat, tj. ‟slikarsko platno‟ na kojem možemo svoju ideju sumirati na par stranica papira. Ovaj dokument je veoma koristan za vaš biznis, posebno u ranim istraživačkim fazama razvoja prototipa proizvoda i usluga, pa sve do faze rasta i uvođenja novih inovacija.
U ovom kursu donosimo kratki pregled nekih ključnih aspekata razvoja i pokretanja biznisa koji će vam pomoći da brzo i efikasno razvijete biznis kanvas za vaš (društveni) biznis. Svaki od sljedećih naslova sastavni je dio biznis kanvasa kojeg ćete finalizirati sa svojim mentorom.
Za početak ja važno da pažljivo pročitate cijeli tekst i počeli pisati odgovore na svako od poglavlja, kako biste spremno dočekali prvi razgovor sa mentorom.
Problem ili potreba
Na samom početku popunjavanja biznis kanvasa za vašu ideju, potrebno je definirati potrebu ili problem koji želite riješiti u društvu. Naprimjer, da li u vašem okruženju postoji problem pri zapošljavanju osoba sa invaliditetom, a kroz svoju biznis ideju ovim ljudima želite dati priliku da rade? Ili možda primjećujete da u vašoj zajednici postoji potreba za firmom koja bi reciklirala otpad? Ovo su samo primjeri koji problemi i potrebe mogu postojati. Potrebno je da za ovaj dio kanvasa osmislite ono što je relevantno za vašu poslovnu ideju.
Proizvod ili usluga
Vaša je ideja najvjerovatnije krenula od ideje za proizvodnju određenog proizvoda ili ponudu neke usluge. Ovaj dio biznis kanvasa koristimo da objasnimo koji proizvodi ćemo proizvoditi (ili koju uslugu ćemo nuditi) kako bi riješili gore navedeni problem ili potrebu?
Nadalje, potrebno je opisati šta će to biti vaš testni proizod/usluga, takozvani prototip (ili MVP): Šta je prototip svake usluge ili proizvoda koji namjeravate razviti i testirati, te dokazati njihovu izvodivost i održivost?
Klijenti i korisnici
Svi biznisi imaju svoje ciljane klijente. Klijenti žele kupiti proizvode i usluge, dok korisnici imaju direktnu korist od poslovanja biznisa jer rješavaju problem koji smo opisali u dijeli ‘Problem ili potreba’. Naprimjer, odlučili ste riješiti problem zapošljavanja osoba sa invaliditetom tako što ćete otvoriti agenciju za pružanje računovodstvenih usluga u kojoj ćete zapošljavati ovu grupu ljudi. U tom slučaju vaši klijenti su druge firme kojima su potrebne računovodstvene usuge (oni plaćaju vama za uslugu), a vaši korisnici osobe sa invaliditetom koji su zaposleni u vašoj firmi (oni primaju platu za svoj rad).
Potrebno je razlučiti i razumjeti različite segmente klijenata i analizirati na koji način oni vrednuju naše proizvode i usluge.
Za klijente trebamo pronaći način kao da ih pretvorimo iz jednokratnih u stalne. Potrebno je izgraditi ključnu grupu stalnih klijenata kroz koje će biznis osigurati stabilan prihod i dugoročno opstati na tržištu.
Kanali komunikacije prema klijentima i korisnicima
Kanali komunikacije određuju kako doći do svake grupe ili segmenta klijenata i komunicirati s njima kako bi im pomogli da procijene ponudu tj. poslovni prijedlog vašeg društvenog biznisa. U ovom dijelu biznis kavasa definirate kanale i načine komunikacije komercijalne vrijednosti koju nudi vaš proizvod ili usluga, a kroz koje ćete izgraditi dobre odnose sa klijentima društvenog biznisa.
Ovdje trebate znati odgovore na pitanja kao što su: Kako komunicirate sa vašim korisnicima i klijentima? Šta je najefikasnije? Koji kanali korisicima i klijentima najbolje odgovaraju? Kako pojedine segmente aktivnosti komunicirate sa javnošću?
Vrijednost poslovnog prijedloga (Value Proposition)
Kada istražujemo biznis model društvenog biznisa počinjemo pitanjem „koju komercijalnu vrijednost kreiramo?“ kroz prodaju proizvoda ili usluga na tržištu, tj šta ih čini atraktivnim za klijente. Zašto će naši klijenti kupiti našu uslugu a ne nečiju drugu?
Tim – Zaposleni
Timovi se grade imajući u vidu konkretne potrebe koje nosi transformacija i razvoj ideje u biznis. U najvećem broju slučajeva sljedeće uloge su bitne u svakom timu: upravljanje timom (menadžment), upravljanje tehnologijom (npr. dizajn / inženjering), marketing i prodaja, upravljanje finansijama, proizvodnja i dr.
U ovom dijelu biznis kanvasa odgovarate na pitanja kao što su: ko je u timu i kako dijelite odgovornosti i uloge? Ko će obavljati koju aktivnost?
Ključni partneri i akteri
Partnerstva se odnose na mrežu dobavljača, saradnika, kokreatora i „šampiona“ koji su potrebni za realiziraciju komercijalnih ciljeva i impakta društvenog biznisa. Partnerstva mogu podupirati i poboljšati i komercijalne ciljeve i ciljeve impakta društvenog biznisa. Biznis može imati aktivnu mrežu onih koji ga potpomažu, koji promoviraju proizvode i usluge ili koji su neizostavni kao distributivna mreža. Podjednako, biznis može imati mrežu partnera koji nude dodatnu vrijednost vašem impaktu.
Ključne aktivnosti
Ključne aktivnosti vašeg biznisa obuhvataju stvari koje morate uraditi da biste isporučili vrijednost svojim klijentima – dakle, da biste osigurali komercijalnu i društvenu vrijednost. Aktivnosti moraju pružiti uvid i razumjevanje šta se treba raditi na dnevnoj osnovi (operativni nivo), kao i pravac u kojem se biznis kreće dugoročno (strateški nivo) kako bi se realizirali društveni, ali i komercijalni ciljevi kojima se pokrivaju troškovi i pravi profit.
Tokom razvoja business canvasa izuzetno je bitno pažljivo osmisliti, analizirati i testirati kapacitete za aktivnosti koje moraju biti odrađene da bi vaš biznis uspio. Zato postavite sebi pitanja koje aktivnosti planirate za:
(1) razvoj prototipa proizvoda ili usluga – šta sve trebate uraditi da razvijete prve uzorke vašeg proizvoda ili pripremite prvu verziju uslugu
(2) istraživanje, pronalazak i komunikaciju sa korisnicima i klijentima – kako ćete doći do svojih klijenata tokom procesa testiranja
(3) testiranje prototipa – šta sve trebate uraditi da testirate svoju ideju
(4) pivotiranje i usavršavanje rješenja – kada dobijete prve povratne informacije od klijenata, šta trebate uraditi da poboljšate proizvod
(5) pokretanje biznisa – koje aktivnosti trebate uraditi da pokrenete biznis
Ključni resursi
Ključni resursi su materijalna i nematerijalna imovina potrebna da biznis model radi. Odluke koje biznis donosi određuju koji su resursi potrebni unutar biznisa, a koji se mogu dobiti kroz ključna partnerstva. Podijelit ćemo ih u fizičke, intelektualne, ljudske i finansijske resurse:
:: Fizički resursi: postrojenja, infrastruktura, zgrade, vozila, sistemi, distribucione mreže
:: Intelektualni resursi: brendovi, znanje, sistemi upravljanja kontaktima, partneri, poslovno znanje i vještine
::: Ljudski resursi: ljudi, osoblje, partneri
:: Finansijski resursi: gotovina, kreditne linije, pristup finansijama.
Finansijski plan
Za svaki biznis je potrebno priložiti postojeći ili izraditi novi plan prihoda i rashoda prema predloženoj formi u dokumentu biznis kanvasa. (Za formirane biznise potrebno priložiti bilanse zadnje godine i plan prihoda i rashoda za prototip ili novi proizvod).
Ovaj dokument se pravi u Excelu i najčešće sadrži sljedeće vrste troškova:
RASHODI (Struktura troškova)
Isplanirajte troškove za: (1) razvoj i testiranje prototipa; (2) pokretanje biznisa; (3) operativni troškovi tokom prve godine rada; (4) projekciju troškova tokom prve 3 godine.
PRIHODI (Struktura prihoda)
Počnite sa planiranjem prihoda za: (1) prvu godinu nakon pokretanja biznisa, po svakom proizvodu ili usluzi; (2) grubu projekciju prihoda za prve 3 godine.
Imate pitanja u vezi popunjavanja Business Canvasa? Pišite nam ispod i rado ćemo vam pomoći.
Obrazac za popunjavanje Business Canvasa kojeg koristi Mozaikov Impakt inkubator možete skinuti ovdje.
KAKO NABAVITI BAR KOD ZA SVOJ PROIZVOD?
03/09/2019 uVještine budućnosti
Za prodaju nekog proizvoda na tržištu bilo putem veleprodaja (firmi koje će vaše proizvode prodati drugim firmama, najčešće na veliko) ili maloprodaje (u supermarketima i specijaliziranim radnjama gdje kupuju potrošači) – potrebno je da vaš proizvod ima i barkod. To je niz paralelnih linija različitih debljina koje se koriste za identifikaciju proizvoda.
ZA ŠTA MI JE POTREBAN BAR KOD?
Barkod je potreban kako biste vi mogli voditi evidenciju o artiklima i zalihama koje imate na stanju, a radnja koja prodaje vaš proizvod mogla isti zaprimiti u svoje skladište, dodijeliti mu cijenu i zatim ga prodati na kasi. Bar kod je jedinstveni identifikacioni broj svakog proizvoda.
KOLIKO MI JE BAR KODOVA POTREBNO ZA MOJE PROIZVODE?
Svaka varijacija proizvoda mora imati zaseban barkod. Naprimjer, ako prodajete tri vrste soka: od jabuke, cvekle i mrkve, u tri različita pakiranja od po 0.5l, 1l i 2l, trebate imati ukupno 9 bar kodova (3 okusa po tri pakovanja).
Vrlo često, ako proizvod šaljete lancima supermarketa, isti morate prvo spakovati u transportno pakovanje (kartonsku kutiju od npr. 20 komada), i toj kutiji takođe dodijeliti bar kod. U jednom transportnom pakovanju smiju stajati proizvodi samo jedne vrste.
To znači da biznis koji prodaje 9 različitih pakovanja sokova (navedenih iznad) treba imati 18 barkodova – po jedan za svaki proizvod, i po jedan kod za svaku kartonsku kutiju koja sadrži 20 komada proizvoda.
GDJE MOGU NABAVITI BAR KODOVE?
Bar kodovi se mogu kupiti od Udruženja GS1 koje vam može izdati kodove koji počinju sa 387. Proces nabavke ovih kodova funkcioniše tako što prvo šaljete zahtjev za učlanjenje u udruženje, nakon čega čekate obavijest o učlanjenju. Potom potpisujete izjavu o pristupanju i šaljete zahtjev za dodjelu prefiksa vašoj firmi. Po našem iskustvu, ova procedura traje otprilike 7 do 10 dana. Po informacijama koje smo mi dobili putem telefona, za naš biznis potrebno je platiti 200 KM za učlanjenje u udruženje, zatim 300 KM godšnje članarine svake godine, te otprilike 50 KM za 50 bar kodova. (Informacija tačne u augustu 2019. godine) Ukoliko udruženju pristupite u 11. mjesecu plaća se samo pola godišnje pola članarine za tekuću godinu, dok se za firme koje pristupe u decembru članarina ne plaća uopće.
JEFTINIJA OPCIJA
Postoji i brža i jeftinija opcija za kupovinu bar kodova. U ovom slučaju kupujete bar kodove koji nemaju prefiks 387, već se radi o neiskorištenim kodovima iz drugih tržišta. To su puno jeftiniji kodovi, pogotovo ako kupujete veći broj komada. Tako recimo 50 kodova košta 1.36 KM po kodu, a na količinu od 200 svega 0.86 KM po komadu. Kodove plaćate on-line kreditnom ili debitnom karticom i dobijate ih e-mailom u roku od nekoliko minuta. Jedna od tih firmi nalazi se ovdje: https://barcodelove.eu/us/shop Ako pri kupovini koristite promo kod AFM489PL možete dobiti dodatnih 5% popusta.
ŠTA URADITI SA DODIJELJENIM BAR KODOVIMA?
Nakon što ste dobili kupljene bar kodove, trebate sebi napraviti evidenciju istih (npr. u Excel tabeli) te vizuelni dio bar koda isprintati na ambalaži svog proizvoda. Bar kod se takođe navodi na cjenovniku vašeg asortimana i u logističkim fajlovima koji prate vaš proizvod.
Ukoliko imate pitanja u vezi korištenja bar koda, slobodno ih postavite ispod ovog bloga – možemo vam pomoći u potrazi za odgovorom.
BAR KOD 387 NE ZNAČI DA JE PROIZVOD PROIZVEDEN U BiH
30/08/2018 uPoslovi budućnosti
Koliko ste puta čuli poruku ‘Kupujmo domaće – kupujemo sa kodom 387”?
Radeći u zadnjih nekoliko mjeseci sa nizom društvenih biznisa Fondacije Mozaik na njihovoj pripremi za izlazak na strana tržišta, saznali smo da bar kod proizvoda – kojeg ćete najčešće pronaći na etiketi ili pozadini svega što kupite u supermarketu – apsolutno ne garantuje porijeklo robe koja se prodaje.
Tako naprimjer, ulje, mlijeko, brašno, deterdženti, kozmetika, vrlo često nose naš bar kod a u stvari su proizvedeni u drugim zemljama, nerijtko u Kini. Čak i jedino udruženje ovlašteno da u BiH izdaje bar kodove koji počinju sa brojem 387 tvrde da ovaj broj samo garantuje da je proizvod stavljen u promet u BiH, a gdje je proizveden zavisi od svakog proizvođača ponaosob.
(Fotografija preuzeta sa stranice Sarajevo times)
Sljedeći put kad ste u kupovini, potražite proizvod sa bar kodom koji počinje sa 387 i prvo pročitajte na etiketi podatak o zemlji porijekla proizvoda. To vam je najbolji način da saznate da li je određeni proizvod domaći ili iz uvoza.
A o tome čemu služi bar kod i kako ga dobiti, čitajte ovdje.
Sretno sa kupovinom!
ON-BOARDING ZA STARTAPE? KADA STE ZADNJI PUT DONIJELI SLOMLJENA JAJA IZ SUPERMARKETA?
17/07/2018 uPoslovi budućnosti
Gledajući unazad na svoju karijeru, često razmišljam koliko sam imao sreće raditi u poprilično uređenim sistemima gdje sam naučio puno o organizaciji posla. Pokazalo se tokom nešto više od dvije decenije radnog staža da je kvaliteta upoznavanja sa poslom u prvih nekoliko sedmica na svakom radnom mjestu ili novoj firmi, ključna za uspjeh uposlenika, ali i kolektivni uspjeh firme.
Moj prvi posao koji sam dobio sa 15 godina bio je pakovanje kesa na kasi u supermarketu Safeway, koji je te 1993. godine važio za jakog igrača na tržištu maloprodaje u Velikoj Britaniji. Želeći se istaknuti od ostalih supermarketa koji su nudili manje-više ujednačen kvalitet usluge, Safeway je odlučio uvesti poziciju ‘bag packer’, tj punjača kesa na kasi. Ideja je bila da kupac na kasi dobije svog ličnog asistenta koji će mu pomoći da sve što je kupio spakuje u kese i odnese do svog automobila.
Sjećam se neprospavane noći prije prvog dana na poslu. Proveo sam je razmišljajući da li ću znati raditi taj posao. Koliko teško može biti slaganje robe u PVC kese? Radio sam to stotine puta svakako, svaki put kad bih otišao sa mamom u kupovinu. Jedna kesa za hemiju, šampone i deterdžent. Druga za hranu. I to je to. Koliko teže može biti?
Pokazalo se međutim već prvi dan na poslu da posao punjača kesa i nije baš tako jednostavan. Trodnevni teorijski i praktični trening koji smo prošli i dalje mi je duboko urezan u sjećanju. Bio je to moj prvi susret sa procesom tzv. on-boardinga, gdje sam dobio sve potrebne informacije da odagnam početničku tremu na novoj poziciji.
Saznao sam tu da proizvodi iz frižidera idu u jednu kesu, smrznuti u drugu, hemija u treću, banane uvijek u posebnu, odvojene od drugog voća (u procesu truljenja banane ispuštaju najviše hormona koji čini da drugo voće u dodiru sa bananom trune još brže). Saznao sam tu i da školjku sa jajima svaki put treba otvoriti i provjeriti da je svako individualno jaje zdravo, a zatim je ostaviti za kraj i staviti na vrh kese kako se ne bi razbila na putu do kuće. Saznao sam takođe da starijim osobama treba ravnomjerno rasporediti težinu u više manjih kesa, te da hrana za kućne ljubimce ne može ići u istu kesu sa hemijom iako su te dvije kategorije u radnji složene jedna pored druge.
Saznao sam i da dvije staklene boce uvijek trebaju imati neki proizvod od plastike ili kartona između njih, te da pileće meso uvijek ide u duplu kesu prije nego se složi pored crvenog mesa.
Trodnevni trening o pakovanju proizvoda u supermarketu pomogao mi je da ne naljutim vjerne kupce Safewaya slomljenim jajima i razbijenim bocama vina po povratku iz supermarketa.
* * *
Nedavno smo u Mozaikovom Impakt inkubatoru registrovali pet novih biznisa, startapa pokrenutih od strane mladih ljudi koji prvi put u životu imaju svoju firmu. Kao njihova najbolja podrška, svjesni smo da biti vlasnik firme sa sobom donosi i mnoge odgovornosti praćene strahovima, neprospavanim noćima i neiscrpnim pitanjima na koja nije uvijek lako naći odgovor – slična osjećanja koje sam i sam iskusio noć pred moj prvi dan na poslu u Safewayu.
Upravo iz tog razloga, Mozaik je za nove registrovane biznise od ove godine uveo on-boarding program obuke vlasnika startapa o osnovama vođenja biznisa. Prvi dvodnevni trening na ovu temu organizovan je prošle sedmice u hotelu Marriott u Sarajevu i bavio se temama puno važnijim od mog prvog treninga o pakovanju kesa.
Učesnici, vlasnici naših novih pet preduzeća, saznali su više o:
:: korištenju modernih tehnologija za povećanje produktivnosti – kako koristiti oblak za skladištenje podataka? Šta je to Surveymonkey, MailChimp, čemu služi TeamViewer? Kako se zaštititi od sitnih problema sa kompjuterom, kriptovirusa i lažnih poslovnih ponuda (e-mail scams)?
:: poslovna korespondencija – kako napraviti svoj memorandum, predračun i račun? Kako sastaviti zamolbu, odluku, rješenje, sporazum o saradnji? Kako voditi protokol dokumenata koji pristižu u firmu?
:: pravni savjeti – šta je firma obavezna imati na svojoj adresi? Kako izgleda osnovni ugovor o radu? Čemu služi skupština društva i koje su joj ovlasti?
:: finansijski i računovodstveni savjeti – kako funkcioniše PDV – kako se obračunava, ko ga treba plaćati i kako da radi povrat? Šta uraditi u slučaju dolaska financijske inspekcije? Kako se koristi fiskalna kasa? Kako se izdaje faktura i šta je predračun?
:: osnove marketinga i PR-a – kako upravljati svojim stranciama na Instagramu i Facebooku? Kako komunicirati sa svojim klijentima putem web stranice? Kada i kako organizovati event?
Učesnici treninga složili su se da se vraćaju svojim startapima sa puno više samopouzdanja i jasnijom slikom kako postupiti u određenim situacijama. Vođenje biznisa možda neće biti lako, ali će sigurno biti lakše nakon desetina odgovorenih pitanja zbog kojih bi ovi mladi poduzetnici možda proveli neprospavane noći.
Tražeći sliku za objavu uz prvi dio ovog bloga, naiđem na vijest da je dečko na slici prvak u natjecanju u pakovanju kesa održanom 2011. godine u američkoj državi Utah. Možda pakovanje kesa i nije tako nevažno radno mjesto kao što smo mislili prije čitanja ovog teksta!
Šta je to društveni biznis i po čemu se razlikuje od ostalih?
11/04/2018 uPoslovi budućnosti
Društveni biznis je poduzeće, najčešće društvo sa ograničenom odgovornošću (d.o.o.), koje pronalazi tržišna rješenja za rješavanje društvenih ili socijalnih problema. Važan aspekt ovakvog biznisa je da se većina ostvarene dobiti tj. profita (preko 50%) vraća u zajednicu kroz samo djelovanje biznisa ili kroz finansiranje projekata od društvenog interesa.
Društveni biznis se još može nazivati društveno ili socijalno preduzeće/poduzeće.
Fondacija Mozaik je razvila 7 principa koje biznis mora ispunjavati da bi postao pravi društveni biznis:
Princip broj 1: PRIMARNA SVRHA
Svrha ili cilj društvenog biznisa je smanjenje siromaštva ili djelovanje na jedan ili više problema (u sferi obrazovanja, zdravlja, kulture, umjetnosti, zaštite okoliša, zaštiti ugroženih grupa, socijalnih pitanja i sl.) koji prijete pojedincima i društvima, a ne maksimiziranje profita za pojedinca. Dakle, primarna svrha ovakve firme je društveni impakt.
Princip broj 2: EKONOMSKA SAMOODRŽIVOST
Društveni biznisi su biznisi! Oni ne ovise o donacijama. To su firme koji proizvode robe i/ili usluge konstantno i kroz duži vremenski period odakle osiguravaju svoju finansijsku i ekonomsku samoodrživost. Ekonomska aktivnosti omogućava finansiranje društvenog impakta.
Princip broj 3: POVRAT ULAGANJA INVESTITORIMA
Impakt investitori i drugi investitori ulažu u društvene biznise jer kroz investiciju žele ostvariti impakt i finansijski povrat na investiciju. Zauzvrat društveni biznisi kroz ostvarivanje impakta i iz razlike prihoda nad rashodima investitorima osiguravaju traženi impakt i finansijski povrat.
Princip broj 4: NAČIN RASPODJELE DOBITI
Nakon servisiranja svih obaveza i reinvesticija, minimum 51% dividende se koristi za ostvarivanje društvenog impakta tj. društvenog dobra.
Princip broj 5: OČUVANJE OKOLIŠA
Za vrijeme vršenja svojih poslovnih aktivnosti društveni biznisi pažljivo brinu o okolišu.
Princip broj 6: RADNA SNAGA
Radna snaga je plaćena unutar industrijskog prosjeka, s tim da radnici uživaju iste ili bolje radne uvjete.
Princip broj 7: POŠTENJE
Društveni poduzetnici uvijek pošteno posluju. U slučaju kada prestaju obavljati djelatnost, imovinu koju su dobili kao donaciju poklanjaju u vlasništvo drugog društvenog biznisa, neprofitne organizacije ili općine koja će je upotrijebiti u javnom interesu. U slučaju da imovinu ili kapital dolaze od impakt investitora, isti imaju pravo na povrat dijela koji je moguće povratiti u momentu likvidiranja firme.
PO ČEMU SE DRUŠTVENI BIZNIS RAZLIKUJE OD DRUŠTVENO ODGOVORNIH KOMPANIJA?
Društveno odgovorne kompanije ćete prepoznati po tome što imaju svoju CSR strategiju (eng. Corporate Social Responsibility, u prevodu korporativna društvena odgovornost). Uzmimo za primjer Starbucks (najveći lanac kafića u Americi), koji ulažu samo dio svog profita u društvene projekte tako što daju donacije/grantovi za rješenje nekog problema u društvu, ili finansiranje stipendija za mlade. Srž njihove poslovne aktivnosti nije usmjerena u pravcu rješavanja društvenih problema, niti se većina profita ulaže u društvenu dobit. Primarni cilj Starbucksa je maksimizacija profita za svoje dioničare, što ovu kompaniju svrstava u red običnih, konvencionalnih kompanija.
Ovakve kompanije mogu biti društveno odgovornem ali se ne mogu smatrati društvenim biznisima.
Na drugoj strani, odličan primjer druištvenog biznisa je agencija za čišćenje Superžena (www.superzena.ba) iz Zvornika, koja upošljava teško zapošljivu kategoriju radnika (žene preko 40 godina starosti sa osnovnom ili srednjom školom), te 51% svog profita na kraju godine odvaja za rješavanje društvenog problema. Srž poslovne aktivnosti Superžene je rješavanje problema zapošljavanja ugroženih grupa, što ostavlja pozitivan društveni impakt.
Društveni biznisi po svojoj prirodi jesu društveno odgovorni, dok društveno odgovorni biznisi (CSR companies – Corporate Social Responsibility) nisu društveni biznisi.
Obe vrste biznisa (društveno odgovorne korporacije i društveni biznisi) igraju jako važnu ulogu u društvu, te je djelovanje oba modela ključno za održiv razvoj bilo kojeg društva.
PROGRAM KORAK PO KORAK
Ukoliko ste ovaj blog pročitali kao dio programa ‘Korak po korak’, pređite na sljedeći blog e-učenja: Šta je to ‘biznis kanvas’ (eng. business canvas) i kako ga popuniti?
DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO U BIH
Ukoliko želite pročitati više o društvenom poduzetništvu u BiH, kliknite ovjde da pročitate više: Kako objasniti let bumbara ili šta znači treći sektor i društveno poduzetništvo u Bosni i Hercegovini?
DA BISTE POBIJEDILI KONKURENCIJU PRVO PROBAJTE NJIHOV PROIZVOD
14/02/2018 uLideri budućnosti, Mentorstvo i liderski razvoj
Kada je 2014. godine Samsung lansirao svoj tada najnoviji model pametnog telefona S5, odlučio se za revolucionaran korak u oglašavanju. Znajući da američko tržište masovno preferira iPhone, marketinška kampanja Samsunga fokusirala se na tri manjkavosti koje su najviše iritirale iPhone korisnike: i) nemogućnost zamjene baterije, ii) slaba otpornost na vodu, te iii) slaba zaštita tipkovnice, što je često rezultiralo slučajnim slanjem poruka svojim kontaktima.
U jednoj od reklama, Samsung praktično ismijava iPhone u situaciji sa kojom smo se svi sigurno sreli do sada – istrošena baterija kada nam je telefon najpotrebniji:
Podsjetila me ta kampanja na moje putovanje u London 2010. godine. Poučen prethodnim iskustvima gdje najviše novca tokom putovanja u Britaniju potrošim na skuplje verzije usluga koje sam mogao platiti i jeftinije, ovog sam puta odlučio: koristit ću samo jeftinije verzije usluga i proizvoda kako ne bih bespotrebno trošio novac.
Već na letu ka aerodromu Stansted, donio sam odluku da ću od aerodroma do centra Londona ovaj put putovati autobusom. Do sada sam uvijek išao vozom koji do Londona stiže čak dva sata brže, ne nosi rizik od gužvi u saobraćaju, i ne zahtijeva da čekam u redu za kupovinu karte. Na vozu jednostavno zauzmete mjesto i kondukter vam u prolazu proda kartu koju možete platiti čak i kreditnom karticom. I dok ste platili kartu, napunili mobitel, poslušali desetak pjesama na telefonu, već ste u Londonu.
Cijena putovanja autobusom u pola je jeftinija, razmišljao sam, tako ću napraviti svoju prvu uštedu na ovom putovanju.
Po dolasku na aerodrom, samo što sam zakoračio na britansko tlo, hodao sam preko podnih naljepnica koje su me pozivale da do centra Londona ipak krenem vozom zvanim Stansted Express. To je taj isti koji bi mi uzeo 20 funti više od karte za autobus čija vožnja traje skoro 3 puta duže. „Take the Stansted Express to London“ (‘Idite Stansted Express vozom do Londona.‘) pisalo je na naljepnici.
Nekoliko koraka dalje, cijeli zid je bio brendiran istom porukom. Hodam dugim hodnicima prema pasoškoj kontroli. Skoro svaki drugi oglasni plakat na zidovima oko mene me poziva da potrošim tih dodatnih 20 funti i požurim do Londona vozom.
Nakon pasoške kontrole, spuštam se pokretnim stepenicama da pokupim kofer. Naslonjač za ruku na stepenicama je brendiran – „Take the Stansted Express….Take the Stansted Express…. Take the Stansted Express…“ poruka se ponavlja svakih pola metra kako se spuštam. Što više čitam poruku sve više sam odlučan da se držim svog plana uštede i razmišljam ‘Nećete me ubijediti da vam dam tih 20 funti. Nigdje ne žurim. Mogu sebi priuštiti taj ‘luksuz’ da putujem tri sata do centra Londona.’
U prolazu do prostora za preuzimanje prtljaga, svraćam u toalet gdje me pred ogledalom dok perem ruke dočekuje hologram sa porukom „Take the Stansted Express. Only 45 minutes to London.“
Mislim da sam do sada poruku vidio najmanje 100 puta, ali neću pasti na taj ‘trik’. Radije ću potrošiti taj novac na nešto drugo. Zašto plaćati više za uslugu koja je, maltene, ista?
U hodu do autobuske stanice gdje ću kupiti kartu, ignorišem dodatnih desetak formata oglasa za Stansted Express. ‘Take the Stansted Express. Take the Stansted Express…‘ Imam osjećaj kao da su svugdje oko mene, čak su i pokretna vrata na izlasku iz aerodromske zgrade prelijepljena njihovom porukom ‘Take the….‘
Na izlasku iz zgrade skrećem prema bus stanici i dočekuje me pokvaren lift. Da bih se spustio do autobuske stanice sprat niže, moram koristiti stepenice. Sa punim koferom i laptop torbom, to i nije tako lak zadatak. Po silasku na platformu, moram preći preko tri dodatna trotoara da bih došao do šaltera za kupovinu karata. Tu moram čekati u redu da bih kupio kartu, a zatim stati u drugi red da predam prtljag vozaču. Tek onda dolazi red za ukrcavanje na autobus. Na samu pomisao šta sve moram uraditi da bih konačno krenuo tim busom, kofer i torba mi se čine duplo težim. Da sam išao vozom, još unutar aerodromske zgrade bih se spustio pokretnim stepenicama pravo na platformu gdje uvijek stoji ‘parkiran’ voz. Odmah bih, bez čekanja, mogao ući u vagon, klimatiziran i pažljivo dizajniran da je u istoj ravni sa platformom. Tu bih uz minimalni napor ukrcao kofer i položio ga na držač napravljen posebno za prtljag. Onda bih zauzeo jedno od prostranih sjedala, uključio mobitel da se puni, i uživao u 45 minuta lagane i tihe vožnje do Londona.
No odabrao sam autobus. I sada mi je dobrim dijelom jasno zašto je karta autobusom jeftinija. Nivo uložene fizičke i mentalne energije da bi samo došao do vozila već su me dovoljno iscrpili da mi pokvare dan. Ali ponavljam u sebi, hej, uštedio si 20 funti! Dvadeset po dvadeset…palača!
Predajem kofer vozaču i stajem u zadnji red za konačan ulazak na bus. U autobusu je zagušljivo, pomisao na hermetički zatvorene prozore čini me nervoznim. Da sam na vozu, mogao bih otvoriti prozor. Zašto li sam uopšte dopustio sebi ovo ‘mučenje’?
Zauzimam mjesto za koje mi se činilo da ima utičnicu za punjač. No pogrešno sam, to je samo kutijica za otvaranje vrata u slučaju opasnosti. Vozač mi saopštava ‘radosnu’ vijest: taj autobus uopšte nema utičnicu. Nijedan njihov autobus nema utičnicu. Telefon mi već cvili pred gašenje. Muziku mogu slušati još nekih desetak minuta. Neću se moći ni javiti prijateljima ako budem kasnio. A sigurno ću kasniti. Vozač već najavljuje da će današnja vožnja trajati duže zbog gužvi na glavnom autoputu kojim idemo ka Londonu. Da bi ‘ugođaj’ bio upotpunjen, na autobusu je pokvarena klima. Osjećam se kao da sam u ekspres loncu. Odustajem od svakog pokušaja da sebe ubijedim da će vožnja biti ugodna.
I dok krećemo sa autobuske stanice, shvatam da sam sjeo odmah iznad motora. Osjetim svaku vibraciju dok vozač pokreće točkove po gasom. Gledam kroz prozor i razmišljam ‘Zašto sam ovo uradio sebi? Zar je tih tračavih dvadeset funti stvarno vrijedno tolikog truda i energije?’ I dok se spuštamo drndavim busom prema autoputu, na ogromnoj krivini koja nas vodi na cestu sa šest traka kroz prozor vidim tri ogromna billboarda sa istom porukom na svakom: „We told you to take the Stanstead Express.“ (‘Rekli smo vam da idete Stansted Expressom‘).
Osjećaj nemoći koji me obuzeo u tom momentu teško je prenijeti riječima. Zar mi stvarno nisu rekli, najmanje sto puta, da idem Stansted Expressom…. Sam sam sebi kriv. Da sam ih poslušao, ništa od te patnje se ne bi desilo. Sjećam se vožnje Stansted Expressom od prije par mjeseci. Sve je bilo tako sinhronizovano – silazak sa aerodroma na platformu, ulazak u voz, odabir sjedišta, lagana i tiha vožnja do centra grada, surfanje internetom preko besplatne konekcije, brza kupovina karte, telefon na punjaču i puna baterija po silasku sa voza… Toliko sinhronizovano da mi se kofer činio lak kao pero.
Razmišljajući tako nepuna tri sata vožnje do Londona o pogrešnom izboru kojeg sam to jutro napravio, naučio sam još jednu lekciju iz marketinga. Da bi u marketinškoj kampanji pobijedio jaku konkurenciju moraš vjerovati u superiornost svog proizvoda. A da bi to postigao, moraš osobno isprobati konkurentsku uslugu ili proizvod, zapisati šta je to što oni rade dobro a šta loše, i sve loše stvari ispraviti na svom proizvodu ili usluzi.
Neko je u Stansted Expressu evidentno prošao pakao putovanja autobusom i potrudio se ukloniti sve barijere koje iritiraju putnike. Uklonio je statične i postavio pokretne stepenice do platforme gdje staje voz. Ukinuo je redove za kupovinu karte i obezbijedio putnicima da u svakom momentu mogu ući na voz i platiti kartu iz komfora ugodnog sjedišta. Postavio je utičnice pored svakog sjedišta i unaprijedio još stotine ‘sitnica’ koje čine putovanje neusporedivo boljim od busa. A tek nakon otklanjanja svih ovih barijera, brend je bio spreman za izdašnu kampanju kojom želi putnike naviknuti na korištenje voza umjesto autobusa.
Isto je uradio Samsung prije lansiranja modela S5 u julu 2014. godine, i korisnici su ga s pravom nagradili povećanjem udjela od 1.7%, dok je iPhone u istom kvartalu izgubio preko 3% udjela na tržištu pametnih telefona. Lekcija iz oba slučaja vrlo je jasna i primjenjiva na svaki brend: ko želi izgraditi lojalnu bazu korisnika, mora oprobati svog prvog konkurenta. Kada ste vi zadnji put probali konkurentski proizvod?
ČETRNAEST NOVIH STARTUPA U INKUBATORU FONDACIJE MOZAIK
20/12/2017 uLideri budućnosti
Ovog vikenda (16-17. decembra 2017.) u sarajevskom hotelu Hollywood sastalo se 37 mladih ljudi iz 13 gradova širom BiH da prezentuju svoje poslovne ideje pred žirijem Fondacije Mozaik. Takozvani Demo Day I pružio je priliku za sedamnaest timova da u 5 minuta objasne poslovni model biznisa kojeg žele razviti. Govorilo se o proizvodima i uslugama koje planiraju ponuditi tržištu, njihovim klijentima i korisnicima, finansijskim planovima i najvažnije – uticaju njihovog biznisa na lokalnu zajednicu i društvo općenito.
Svi biznisi su prethodno prošli kroz dvomjesečni proces mentorske podrške Inkubatora društvenih biznisa Fondacije Mozaik, gdje su zajedno sa iskusnim mentorima napravili istraživanja tržišta, analizu konkurencije, sastavili finansijski plan i detaljnije definisali poslovni model baziran na društvenom poduzetništvu.
Četrnaest timova uspjelo je dokazati tržišni potencijal njihove ideje pred iskusnim žirijem, i time sebi osigurati investiciju u iznosu do 3.000KM. Novac će timovi koristiti za izgradnju i testiranje prototipa njihovog proizvoda ili usluge. Pored podrške u dizajnu i testiranju prototipa, Inkubator društvenih biznisa Fondacije Mozaik će nastaviti pružati mentorsku podršku u segmentima proizvodnje, prodaje, marketinga, finansija i pravnih pitanja.
Sve aktivnosti dio su pripreme za Demo Day II koji će u aprilu/travnju 2018. godine dati priliku ovim timovima da dokažu poslovni potencijal svoje ideje i izbore se za investiciju od 15.000KM za registraciju firme i izlazak na tržište BiH.
U nastavku vam prenosim dio atmosfere sa ovog događaja koji sam zabilježio mobitelom.
Ajla i Ina iz Mostara već su proizvele svoje prve proizvode prirodne kozmetike:
Svetlana i Miroslav iz Ugljevika su proizveli svoj prvi magnetni induktor za bežično punjenje elektronskih uređaja:
Melisa i Armin iz Kladnja žele započeti su svoj pogon prozvodnje sapuna i sličnih higijenskih proizvoda na prirodnoj bazi:
Danka i Nedeljko iz Zvornika prijavili su se sa idejom startapa za proizvodnju kartonske ambalaže:
Alen iz Kladnja osmislio je autoservis sa širokom lepezom usluga za vozače:
Demo Day I privukao je 37 učesnika iz cijele BiH:
Bila je to odlična prilika za nova poznanstva i razmjenu iskustava:
Mnogi timovi su ‘dotjerivali’ svoje prezentacije pred sami ‘pitch’:
…dok su drugi timovi nestrpljivo čekali njihov red za prezentiranje:
Iskusni žiri sastavljen od Mozaikovog menadžmenta, donatora i profesionalaca u polju društvenog podutzetništva pažljivo je saslušao sve prezentacije prije donošenja konačne odluke:
Svi učesnici su po završetku eventa popunili on-line istraživanje o njihovim navikama i samom eventu:
U Loncu ćemo i dalje pratiti kako se naši timovi sa Demo Day I snalaze u izgradnji prototipa.
