Besplatno, dostupno, korisno: Zašto su open source alati važni za (tvoju) budućnost
Spremaš istraživački rad za fakultet ili izvještaj za posao. Možda kreneš od Google-a. Tipkaš ključne riječi i nailaziš na razne baze podataka. Na ekranu je more članaka koji zvuče korisno. Super. Klikneš na jedan čiji se naslov tačno poklapa sa tvojom temom. Sažetak zvuči obećavajuće. Podržava tvoju hipotezu, čak prepoznaješ autoricino ime, znaš da je ekspertica u tvom polju, spominjali ste je na predavanju! Kad ono, ne možeš dalje. Ostatak članka je zamagljen. Pretplata košta. Za taj članak je možda $20. Neki drugi je možda čak i $90. Zapitaš se: Zar informacije mogu ovoliko koštati?
I ostaješ bez alata za kvalitetan rad koji ti je na prvi pogled pod nosom. Ako nisi na univerzitetu sa jakim pretplatama ili u firmi koja može platiti pristup za tebe, ostaješ bez pristupa. Čak i da jesi, ni ta privilegija ne bi trajala zauvijek: čim diplomiraš ili odeš u drugu firmu, gubiš pristup.
Zašto? Pa zbog paywall-a, odnosno, platnog zida kojeg ne zanima tvoj interes, nego jednostavno: Imaš li para?
Akademski časopisi, umjesto da budu isključivo alati za razmjenu znanja, sada postoje kao profitni biznisi: profit cirkuliše u rukama nekolicine velikih izdavača, dok ostatak svijeta ili plaća ili ostaje uskraćen.
Kada zatvoreno znanje ubija
Koristiš Reddit? E pa jedan od suosnivača Reddit-a, Aaron Swartz, je pored toga što je bio genijalan programer, bio i jedan od najpoznatijih boraca za otvoreni pristup informacijama (open access). Ta ideja, koja se pretvorila u veliki pokret, u osnovi ima jednostavan cilj: da znanje bude dostupno svima. Aktivisti i aktivistice za otvoreni pristup zagovaraju da naučni članci, podaci, istraživanja i obrazovni materijali budu javno dostupni, bez plaćanja, bez obzira na to gdje se nalaziš.
U svojoj borbi za demokratizaciju pristupa informacijama, Aaron, tada dvadesettrogodišnjak iz Illinoisa, je 2010. godine preuzeo milione akademskih članaka sa JSTOR-a preko MIT mreže (JSTOR je digitalna biblioteka akademskih tekstova, a MIT, Massachusetts Institute of Technology, rankiran kao najbolji univerzitet na svijetu). Iako JSTOR nije podigao tužbu, američke federalne vlasti su procesuirale Aarona prema zakonu o kompjuterskom prevarama (CFAA), prijeteći mu s više od 30 godina zatvora i milionskim kaznama. Zbog ogromnog pritiska neproporcionalnog pravnog aparatusa, Aaron Swartz je 2013. godine počinio samoubistvo.
Iako živimo u dobu globalizacije, takozvanom otvorenom društvu, pristup znanju i dalje zavisi od primanja, institucije s kojom smo uvezani ili geografije.
Kada se priča o otvorenom pristupu podacima, istraživači i istraživačice uvijek citiraju epidemiju Ebole u zapadnoj Africi 2014-2016. godine. Određeni lijekovi, istraživanja o virusima, pa čak i radovi koji su upozoravali da je Liberija područje sa visokim rizikom od Ebole su već postojali. Ali iza platnog zida. Lokalni stručnjaci nisu mogli poduzeti preventivne mjere koje bi mogle ublažiti razmjere epidemije. Za njih te studije, kao ta o Liberiji, iz 1982, zbog platnog zida, kao i da nisu postojale.
Iako sam pristup znanju ne sprječava epidemije, zdravstvene institucije mogu biti bolje informisane i spremnije. U suprotnom, posljedice su zastrašujuće: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je zabilježila više od 28.600 slučajeva zaraze od kojih je preminulo 11.325 osoba.
I šta sad?
Open access pokret je više od intelektualne borbe. Sažet je i od borbe za pravdu, jer kada znanje slobodno kruži, svi dobijamo šansu. Zahvaljujući otvorenom pristupu, postoji sve više baza koje omogućavaju besplatan pristup:
Pristup informacijama nije samo tehničko pitanje, već i političko, etičko i društveno, a primjeri u borbi za demokratizaciju pristupa informacijama pokazuju da ona nije apstraktna, nego da ima stvarne posljedice. Sljedeći put kada se nađeš u situaciji da je članak zaključan iza platnog zida, sjeti se da iza te trenutne frustracije stoji globani pokret koji stoji na ideji da znanje treba biti dostupno svima. Zato:
- Razgovaraj sa profesorima, profesoricama, bibliotekarkama i bibliotekarima. Mnogi od njih podržavaju otvoreni pristup, ali možda nisu svjesni koliko je tebi važan. Pitaj ih gdje objavljuju svoje radove. Ovakvi razgovori mogu potaknuti promjene na nivou tvoje institucije.
- Koristi i dijeli otvorene resurse. Dijeli ih sa kolegama i kolegicama kako bi svi imali korist od dostupnog znanja.
- Piši i govori o važnosti otvorenog pristupa. Tvoje riječi možda mogu inspirisati druge da se uključe.
- Pokreni Sedmicu Otvorenog Pristupa (Open Access Week) na svom fakultetu. Svake godine u oktobru, univerziteti svuda po svijetu posvećuju sedmicu promociji otvorenog pristupa. Istraži prilike da ga obilježiš na svom fakultetu ili makar odsjeku.
- Pridruži se organizacijama koje promovišu otvoreni pristup. Ako tražiš volonterske prilike, razmisli o Open Knowledge Foundation ili Creative Commons.
Otključani članci su otključane mogućnosti, jer znanje je moć samo ako je dostupno. Da naučiš više o ovoj temi, kreni možda od The Internet’s Own Boy: The Story of Aaron Swartz. Ovom dokumentarnom filmu iz 2014. godine naravno da možeš pristupiti bez nekog platnog zida. I to je Aaronovo naslijeđe.
Odgovori