„Probudi, Pokreni, Promijeni“: Podrška mentalnom zdravlju kroz socijalno poduzetništvo

Svjesna navedenih izazova, Udruga PRAVI PUT osmislila je i provela projekt „PROBUDI, POKRENI, PROMIJENI“, čiji je osnovni cilj bio razviti održiv model podrške osobama sa psihičkim poteškoćama kroz edukaciju, savjetovanje, razvoj poduzetničkih kompetencija i promociju socijalnog poduzetništva kao jednog od mogućih modela profesionalnog uključivanja.

Projekt je proveden uz financijsku potporu SREDIŠNJEG DRŽAVNOG UREDA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE, Zagreb, a njegove aktivnosti bile su usmjerene na:

• Povećanje zapošljivosti korisnika,
• Razvoj njihovih osobnih i profesionalnih kompetencija,
• Jačanje samopouzdanja,
• Povezivanje svih relevantnih dionika koji mogu doprinijeti kvalitetnijoj profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa psihičkim poteškoćama.

Tijekom svog djelovanja Udruga je realizirala velik broj projekata iz područja profesionalnog osnaživanja mladih, osoba s invaliditetom, osoba sa psihičkim poteškoćama, dugotrajno nezaposlenih osoba i socijalno ugroženih obitelji. Poseban naglasak stavljen je na razvoj inovativnih programa koji povezuju obrazovanje, socijalno poduzetništvo, informatičku pismenost, razvoj digitalnih kompetencija i aktivno uključivanje korisnika u tržište rada.

Kroz višegodišnji rad ostvarena je uspješna suradnja s institucijama Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, organizacijama civilnog društva, zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, centrima za mentalno zdravlje, službama za zapošljavanje te brojnim domaćim i međunarodnim partnerima.

Kontekst i izazovi mentalnog zdravlja

Projekt „PROBUDI, POKRENI, PROMIJENI“ predstavlja nastavak dugoročnog rada Udruge na području profesionalne rehabilitacije i socijalnog uključivanja osoba sa psihičkim poteškoćama. Mentalno zdravlje danas predstavlja jedno od najvažnijih pitanja javnog zdravstva i socijalne politike. Broj osoba koje se suočavaju s različitim psihičkim poteškoćama u stalnom je porastu, dok mogućnosti njihova zapošljavanja i dalje zaostaju za stvarnim potrebama.

U Bosni i Hercegovini osobe sa psihičkim poteškoćama često su izložene višestrukoj diskriminaciji. Osim zdravstvenih izazova, svakodnevno se susreću s predrasudama, socijalnom izolacijom i nepovjerenjem poslodavaca. Nedovoljno razvijeni sustavi profesionalne rehabilitacije, ograničen broj prilagođenih radnih mjesta i nedostatak kontinuirane stručne podrške dodatno otežavaju njihovu integraciju na tržište rada.

Upravo zato projekt nije bio usmjeren isključivo na edukaciju korisnika, nego na stvaranje održivog modela podrške koji će povezati organizacije civilnog društva, zdravstveni sektor, sustav socijalne skrbi, službe za zapošljavanje i poslovni sektor. Projekt je doprinio razvoju svijesti da osobe sa psihičkim poteškoćama nisu samo korisnici socijalnih usluga nego osobe koje, uz odgovarajuću podršku, mogu ravnopravno sudjelovati u gospodarskom i društvenom životu zajednice.

Ciljevi projekta

Osnovni cilj: Povećati socijalnu uključenost i zapošljivost osoba sa psihičkim poteškoćama kroz razvoj servisa podrške, edukaciju i promociju socijalnog poduzetništva.

Posebni ciljevi:

• Uspostaviti funkcionalan model podrške za osobe sa psihičkim poteškoćama,
• Razviti Školu socijalnog poduzetništva,
• Organizirati Savjetovalište za podršku samozapošljavanju,
• Povećati digitalnu pismenost korisnika,
• Razviti poduzetničke kompetencije,
• Povećati razinu samopouzdanja korisnika,
• Potaknuti međusektorsku suradnju između institucija i organizacija civilnog društva,
• Razviti mrežu partnera za buduće programe zapošljavanja.

Ciljne skupine i sudionici

Projekt je prvenstveno bio namijenjen osobama sa psihičkim poteškoćama koje se nalaze izvan tržišta rada ili imaju značajno smanjene mogućnosti zapošljavanja.

U aktivnosti projekta uključeni su:

• Osobe sa psihičkim poteškoćama,
• Osobe s invaliditetom,
• Dugotrajno nezaposlene osobe,
• Mladi bez radnog iskustva,
• Članovi obitelji korisnika,
• Stručnjaci iz područja mentalnog zdravlja,
• Predstavnici organizacija civilnog društva,
• Predstavnici javnih institucija.

Provedba i aktivnosti

Projektne aktivnosti provedene su tijekom pet mjeseci na području Županije Zapadnohercegovačke, odnosno u Grudama, Ljubuškom, Posušju i Širokom Brijegu. Kako bi projekt bio dostupan većem broju korisnika, pojedine radionice, edukacije i stručna savjetovanja organizirani su i u Čapljini, gdje također postoji potreba za razvojem programa profesionalnog osnaživanja osoba sa psihičkim poteškoćama.

Radionice su organizirane u prostorima koji su bili pristupačni korisnicima, uz prilagođen raspored aktivnosti kako bi se omogućilo sudjelovanje osoba koje zbog zdravstvenih ili socijalnih razloga nisu bile u mogućnosti svakodnevno putovati.

Poseban doprinos projektu dali su stručni edukatori iz područja informacijskih tehnologija koji su korisnicima približili suvremene digitalne alate i načine traženja zaposlenja. Sudionici su tijekom radionica usvojili osnovna znanja o korištenju računala, elektroničke pošte, internetskih portala za zapošljavanje, izradi profesionalnog životopisa, pisanju motivacijskog pisma, korištenju platforme LinkedIn te drugim digitalnim alatima koji danas predstavljaju važan preduvjet uspješnog uključivanja na tržište rada.

Širi kontekst i zaključci struke

U Bosni i Hercegovini osobe sa psihičkim poteškoćama i dalje se suočavaju s izraženom stigmom, diskriminacijom i ograničenim mogućnostima zapošljavanja, unatoč postojećem zakonskom okviru koji štiti njihova prava. Stručne analize pokazuju da najveće prepreke nisu samo zdravstvene prirode, nego uključuju predrasude poslodavaca, nedovoljno razvijene modele profesionalne rehabilitacije te nedostatak sustavne međusektorske podrške.

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da kvalitetno zaposlenje doprinosi oporavku, povećava samopouzdanje, socijalnu uključenost i kvalitetu života osoba s psihičkim poteškoćama, dok dugotrajna nezaposlenost povećava rizik od pogoršanja mentalnog zdravlja.

UNICEF-ovo istraživanje za Bosnu i Hercegovinu pokazuje da su mentalno zdravlje, zapošljavanje i socijalna uključenost među najvećim izazovima za mlade, posebno za ranjive skupine, te ističe potrebu za boljom povezanošću obrazovanja, tržišta rada i usluga mentalnog zdravlja.