by Nataša Zeljić

[PREDSTAVLJAMO 4/9] Social Impact Award ideje za koje možeš glasati: Trofido

23/09/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Do finala Social Impact Award 2021 (SIA) stiglo je 9 ideja i projekata mladih preduzetnika i preduzetnica. Pobjednički timovi će dobiti po 2.000 KM – tri najbolja tima bira komisija, a četvrti najbolji tim biraš ti. Glasanje je otvoreno do 4. oktobra 2021. u ponoć. 

Da bismo svim timovima dali podjednaku šansu da ih bolje upoznaš, u loncu ćemo donijeti priču o svakom od njih. Danas je to Trofido.

Trofido je aplikacija zasnovana na web tehnologijama preko koje se vrše usluge naručivanja i dostave domaćih proizvoda na kućnu adresu. Siniša Kojić i Marko Stojaković su kreirali aplikaciju kojom žele da smanje problem prekomjernog uvoženja stranih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu. Kako kažu, građani često ne mogu na adekvatan način doći do domaćih proizvoda, kao ni proizvođači do potencijalnih kupaca, a njihova aplikacija upravo rješava taj problem.

Pored toga, svojim poslovanjem žele da ukažu na problem plastičnih pakovanja i tako povećaju ekološku svijest kod građana. Svi proizvodi naručeni putem Trofido aplikacije biće pakovani u biorazgradiva pakovanja i povratne staklene ambalaže, koji će se biciklima dostavljati na kućnu adresu. 

U videu možeš da pogledaš predstavljanje Trofido aplikacije:

Sviđa ti se njihova ideja? Potraži je i glasaj na: https://bosnia.socialimpactaward.net 🙌🏻👋🏻

Instrukcije za glasanje:

Ako trebaš pomoć oko glasanja, piši nam u komentarima.

Srećno svim timovima koji su stigli do finala, nadam se da ćemo uskoro čitati o realizaciji vaših ideja u loncu! 🤩

Social Impact Award u Bosni i Hercegovini sprovodi Fondacija Mozaik u saradnji sa Sparkasse bank.

______

Pogledaj i:

______

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

[PREDSTAVLJAMO 3/9] Social Impact Award ideje za koje možeš glasati: EcoMoney

21/09/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Do finala Social Impact Award 2021 (SIA) stiglo je 9 ideja i projekata mladih preduzetnika i preduzetnica. Pobjednički timovi će dobiti po 2.000 KM – tri najbolja tima bira komisija, a četvrti najbolji tim biraš ti. Glasanje je otvoreno do 4. oktobra 2021. u ponoć.

Da bismo svim timovima dali podjednaku šansu da ih bolje upoznaš, u loncu ćemo donijeti priču o svakom od njih. Danas je to EcoMoney.

Iza EcoMoney ideje stoje Maida Hodžić, Mahir Korać i Ishak Kazić. EcoMoney je aplikacija čiji je primarni cilj zaštita okoliša i nagrađivanje korisnika. Tim EcoMoney svojom idejom želi da ukaže na razne ekološke probleme, poput globalnog zagađenja i klimatskih promjena, koji nastaju kao posljedica ljudskog nemara. Rješenje problema koje oni nude u vidu aplikacije se razlikuje od ostalih, jer, kako kažu, ništa slično ne postoji na bh. tržištu, a uz pomoć EcoMoney-a korisnici razvijaju ljubav prema okolini, podiže se svijest o važnosti eko sistema, povezuju se ljudi sa istim interesima i povećava se broj inicijativa za slične prilike.

Dodaju da bi na aplikaciju svakodnevno bili postavljani novi zadaci koje bi korisnik ispunjavao i tako dobijao određeni broj bodova. Takođe, korištenjem web stranice, pored mobilne aplikacije, dobili bi jedinstveni uviđaj o tome kako svaki pojedinac na određen način, više ili manje, može doprinijeti lokalnom poboljšanju ekoloških prilika.

U videu možeš da pogledaš predstavljanje EcoMoney aplikacije:

Sviđa ti se njihova ideja? Potraži je i glasaj na: https://bosnia.socialimpactaward.net 🙌🏻👋🏻

Instrukcije za glasanje:

Ako trebaš pomoć oko glasanja, piši nam u komentarima.

Srećno svim timovima koji su stigli do finala, nadam se da ćemo uskoro čitati o realizaciji vaših ideja u loncu! 🤩

Social Impact Award u Bosni i Hercegovini sprovodi Fondacija Mozaik u saradnji sa Sparkasse bank.

______

Pogledaj i:

______

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

[PREDSTAVLJAMO 2/9] Social Impact Award ideje za koje možeš glasati: Ski Simulator

20/09/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Do finala Social Impact Award 2021 (SIA) stiglo je 9 ideja i projekata mladih preduzetnika i preduzetnica. Pobjednički timovi će dobiti po 2.000 KM – tri najbolja tima bira komisija, a četvrti najbolji tim biraš ti. Glasanje je otvoreno do 4. oktobra 2021. u ponoć. 

Da bismo svim timovima dali podjednaku šansu da ih bolje upoznaš, u loncu ćemo donijeti priču o svakom od njih. Danas je to Ski Simulator.

Ovaj projekat predstavlja simulator skijališta u zatvorenom prostoru, a osmislio ga je Ehad Memović. Sarajevo, kao olimpijski grad, nema u ponudi ovakvu vrstu sadržaja, iako je skijanje jako zastupljeno kod školske djece kao zimski sport i kao vid zdrave rekreacije. Vrlo često se dešava da u vrijeme zimskih raspusta nema snijega i nije moguće realizovati obuku školske djece.

Ski simulator je pokretna traka sa vještačkim snijegom koja ima mogućnost promjene nagiba i brzine kretanja. Simulator treba da omogući trening i skijanje tokom cijele godine i podoban je za obuku kako potpunih početnika, tako i za treninge profesionalaca. Pored ovoga, moguće je organizovati obuku i rekreaciju za lica sa invaliditetom. 

U videu možeš da pogledaš predstavljanje njegove ideje:

Sviđa ti se njegova ideja? Potraži je i glasaj na: https://bosnia.socialimpactaward.net 🙌🏻👋🏻

Instrukcije za glasanje:

Ako trebaš pomoć oko glasanja, piši nam u komentarima.

Srećno svim timovima koji su stigli do finala, nadam se da ćemo uskoro čitati o realizaciji vaših ideja u loncu! 🤩

Social Impact Award u Bosni i Hercegovini sprovodi Fondacija Mozaik u saradnji sa Sparkasse bank.

______

Pogledaj i:

______

1 komentar »

by Nataša Zeljić

[PREDSTAVLJAMO 1/9] Social Impact Award ideje za koje možeš glasati: PowerCrowd

19/09/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Do finala Social Impact Award 2021 (SIA) stiglo je 9 ideja i projekata mladih preduzetnika i preduzetnica. Pobjednički timovi će dobiti po 2.000 KM – tri najbolja tima bira komisija, a četvrti najbolji tim biraš ti. Glasanje je otvoreno do 4. oktobra 2021. u ponoć.      

Da bismo svim timovima dali podjednaku šansu da ih bolje upoznaš, u loncu ćemo donijeti priču o svakom od njih. Danas je to PowerCrowd.

Powercrowd.eu predstavlja platformu koja povezuje aktiviste i aktivistkinje i nevladine organizacije širom svijeta sa ciljem javnog dobra, a osnovao ju je Sanjin Omerović. Ova platforma olakšava vezu među aktivistima i aktivistkinjama stvaranjem gomile sastavljene od ljudi koji dijele iste interese, vještine, profesiju i organizaciju i koji se mogu okupiti kako bi postali pokretači promjena.

PowerCrowd.eu pomaže u pretvaranju mrežnih radnji (poput internetskih peticija) u inicijative iz stvarnog života olakšavajući vezu među ljudima koji dijele istu viziju ili na osnovu njihove lokacije. Omogućava i pretvaranje jednokratnih akcija (poput demonstracija) u održivu akciju usidrenu na lokalnom, nacionalnom, europskom ili čak globalnom nivou.

U videu možeš da pogledaš predstavljanje PowerCrowd ideje:

Sviđa ti se njegova ideja? Potraži je i glasaj na: https://bosnia.socialimpactaward.net 🙌🏻👋🏻

Instrukcije za glasanje:

Ako trebaš pomoć oko glasanja, piši nam u komentarima.

Srećno svim timovima koji su stigli do finala, nadam se da ćemo uskoro čitati o realizaciji vaših ideja u loncu! 🤩

Social Impact Award u Bosni i Hercegovini sprovodi Fondacija Mozaik u saradnji sa Sparkasse bank. 

______

Pogledaj i:

______

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Enom Kapetanović (WeMapp): Društveno poduzetništvo u službi urbane mobilnosti i inkluzivnosti

14/09/2021 uGlobalno tržište rada, Ljudi s vizijom

Kako blogovi o unikatnim biznis idejama odmiču, tako se i ja susrećem sa novim, zanimljivim sagovornicima i sagovornicama i njihovom energijom i elanom da otkrivaju i stvaraju nešto drugačije. Ako uz to naprave nešto što je, ne samo neobično, nego i humano – nešto što olakšava svakodnevicu, nekome život čini jednostavnijim i boljim – onda mi je još veća čast predstaviti njihovu ideju. Upravo jedna takva jeste mobilna aplikacija WeMapp koju je osmislila, i na čijoj razradi trenutno radi, Ena Kapetanović. Ena je sa svojom idejom bila dio programa Social Impact Award 2021, a u nastavku, između ostalog, pročitaj kome je namijenjena njena platforma, zašto smatra da je tech industrija izazovna ili zašto je najzahtjevnija faza realizacije bila pronaći “najmanjeg zajedničkog imenioca”.   

WeMapp je community-based mobilna aplikacija za navigaciju za osobe s smanjenom pokretljivošću potpuno prilagođena različitim motoričkim sposobnostima. To je platforma koja pomaže osobama s poteškoćama u kretanju da se sigurno i nezavisno kreću bilo kuda mapiranjem najboljih ruta za njih u bilo kojem gradu. Wemapp je orijentisan na stvaranje mape koja sadrži detekciju prepreka i pristupačnosti i pruža personalizovane rute temeljene na motornoj sposobnosti. Aplikacija skuplja podatke i njen algoritam izračunava najbolju rutu, te pravi promjene planiranja rute u stvarnom vremenu sa svakim ažuriranjem koje dijele korisnici aplikacije.

Nataša: Kako ti je pala na pamet ova originalna ideja za aplikaciju, šta te je inspirisalo?

WeMapp ideja se rodila tokom akademske razmjene u Sloveniji, gdje su mi iskustva s putovanja otvorila neke nove svjetove i proširila perspektive, ali sam također uvidjela da postoji sistemski problem u tome što su ljudi diskriminirani na osnovu sposobnosti. Način na koji dizajniramo naš svijet stvara nepristupačnosti i isključenost, ne radi se uvijek o pojedincu koji ima izazov, već o sistemu koji ga stvara.

Izlazak iz moje zone komfora i mogućnost da živim u pristupačnijem svijetu od onoga u kojem sam odrastala potaknula je moj preduzetnički duh. Kroz vlastito iskustvo otkrila sam kako povezati poslovnu i društvenu svrhu. Budući da živim s ovim izazovom, odlučila sam izgraditi novu platformu uz pomoć koje se ljudi svih motornih sposobnosti mogu kretati i putovati sa slobodom, pristupačnošću i poštovanjem. WeMapp prerušen u jednu jedinu mobilnu aplikaciju zapravo je društveno poduzetništvo u službi urbane mobilnosti i inkluzivnosti.

Nataša: Sa kakvim izazovima si se susrela na početku razvoja svoje ideje?

U trenutku kada sam počela sa razvojem koncepta i ideje, pandemija Covid-19 je već zahvatila regiju Balkana. I to je sigurno bio jedan od najvećih izazova. Morala sam se brzo prilagoditi na novi način rada, i većina aktivnosti koje su bile planirane su morale biti odgođene, što je dovelo do toga da sam propustila jako veliku priliku za rapidni rast. Međutim, to mi je ujedno bila dobra lekcija i direktan uvid u to koliko je izazovna tech industrija i da opstaju samo one ideje i kompanije koje se brzo nauče prilagođavati novim okolnostima i uvjetima.

Nataša: Koja faza u razvijanju aplikacije je do sada bila najzahtjevnija?

Svaka faza sa sobom nosi određene izazove ali dosad jedna od zahtjevnijih je bila Desing & Discovery faza gdje smo pokušali kroz razne alate, metode, tehnike design thinkinga i brainstorming sesije identificirati top 5 zajedničkih problema i izazova za različite vrste motornih sposobnosti i modela kolica. Uobičajena je zabluda da osobe sa motornim oštećenjima imaju iste potrebe ili iste motorne sposobnosti, te smo kroz ovu fazu pokušali pronaći “najmanjeg zajedničkog imenioca”.

Nataša: Šta misliš o konkurenciji u biznisu? Da li je prednost ili mana što je tvoja ideja unikatna, odnosno što je konkurencija mala (ili je uopšte nemaš)?

Konkurencija je kao mač sa dvije oštrice. S jedne strane, društveni i community aspekt ovog rješenja je jedan od stubova na kojem gradim aplikaciju. S druge strane, trenutno na tržištu postoji samo par sličnih rješenja koja pokrivaju različita geografska područja i ti biznisi već imaju svijest o problemu, njegovo rješenje i podatke za to tržište i prepreke u tim gradovima. Svi smo svjesni jako velikog izazova s kojima se BH start-upi susreću, a to je ekspanzija na druga tržišta, ne samo EU, nego i šire.

Ako želimo napraviti korjenitu promjenu, prvi korak je razgovor o svim malim, nevidljivim detaljima i svakodnevnim izazovima s kojima se ljudi sa poteškoćama susreću, a zatim dijeljenje informacija, znanja, ideja i rad na tome kako možemo iskoristiti moć zajednice i tehnologije za dizajniranje inkluzivnih proizvoda i proizvoda sa svrhom. Bit je u pronalasku balansa izmedu generiranja profita kroz kreiranje prednosti nad konkurencijom i iskorištavanja njihovog potencijala kao dijela community ekosistema za proširivanje na druga tržišta.

Nataša: Kome je namijenjena tvoja aplikacija? Pored osoba koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica, koje su primarna grupa, da li postoje još neke ciljne skupine?

Kreiranje navigacije i javnog prostora tako da budu pristupačni svima, ima daleko veće prednosti od toga da budu korišteni kao pomoć ljudima s invaliditetom. Aplikacija poboljšava iskustvo turista, biciklista, osoba s privremenim invaliditetom i majki sa djecom. Biznis model je zato koncipiran na tri načina.

1️⃣ WeMapp kao commnuity-based aplikacija za navigaciju

2️⃣ WeMapp kao digitalna platforma za oglašavanje kao pristupačna lokacija za male i srednje biznise, brandove, javna mjesta i prijevoz…

3️⃣ Wemapp kao baza podataka o mapiranim rutama i preprekama za micromobility biznise i institucije koje se bave razvojem infrastrukture gradova i novih objekata

Nataša: U kojoj fazi razvoja se trenutno nalazi aplikacija?

Trenutno smo u zadnjoj fazi dizajniranja UX/UI-a same aplikacije i uspostavljanja karatkeristika ruta i metrika za detekciju prepreka.

Nataša: Šta te još čeka u budućnosti, prije zvaničnog puštanja u rad aplikacije?

Aktivnost kojoj se jako radujem jeste strateško partnerstvo sa UNDP-om koje će nam pomoći da se bolje povežemo sa lokalnom zajednicom, budemo dio njihovih projekata vezanih za urbanu transformaciju i ubrzamo sam razvoj ideje i aplikacije. Osim toga, sa super timom mladih ljudi uskoro krećemo i sa razvojem web stranice koja će nam služiti kao platforma za edukaciju i vijesti o aplikaciji i napretku projekta.

Nataša: Ko je tebi inspiracija u preduzetništvu?

Ja inspiraciju pronalazim u svakodnevnim izazovima s kojima se sama susrećem, momentima i ljudima. Iako je WeMapp tehnološki prozivod, ja inspiraciju pronalazim iza kompjutera i linija koda. Putovanjem i istraživanjem novih zemalja i gradova izlazite iz svoje zone komfora i otvarate oči prema novim mogućnostima. Putovanja me izlažu novim kulturama, ljudima i iskustvima. To je više lično iskustvo nego puko posmatranje. Na taj način mogu iskusiti stvarnost svakodnevnog života ljudi. Više je važno potpuno razumjeti dnevni život i probleme s kojima se ja i moja target skupina suočavamo, a to je jedino moguće ukoliko imamo direktan kontakt s ljudima i njihovim iskustvima, a zatim izgraditi proizvod za rješavanje tih izazova. Inspiracija dolazi u raznim oblicima. Kompleksniji je zadatak izgraditi održivi biznis model i pronaći product-market fit na osnovu te inspiracije.

Nataša: Imaš li ti neko pitanje za lonac.pro zajednicu? Pitaj nešto što bi ti moglo pomoći u daljem razvoju aplikacije, a mi ćemo se potruditi da dobiješ odgovor eksperta ili ekspertice iz lonca u toj oblasti.

Šta je to što biste voljeli da aplikacija sadrži, a što bi vam bila inicijativa da kao osoba bez poteškoća u kretanju doprinesete mapiranju prepreka u gradu? 

Ako ti je bilo zanimljivo da čitaš o Eninom iskustvu pokretanja ove zanimljive mobilne aplikacije, predloži nam i ti u komentaru neke neobične biznis ideje o kojima bismo mogli pisati!

______

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Farukom Gutićem: Unikatnost nije jedina predispozicija koja je potrebna da bi biznis bio uspješan

09/09/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Intervju o neobičnim biznis idejama ovaj put sam radila sa Farukom Gutićem, studentom pete godine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Tema razgovora jeste startup Calvaria, a zašto ovu ideju svrstavam pod unikatne pročitaj u nastavku. 

Calvaria predstavlja platformu za spajanje studenata i studentkinja medicinskih usmjerenja, odnosno studente medicine, stomatologije, farmacije, zdravstvenih studija i veterinarskih nauka sa profesionalnim, iskusnim mentorima u njihovim strukama. Ideja koju promoviše Calvaria je transgeneracijski prijenos znanja, iskustava i vještina, a pored toga, jedan od ciljeva Calvarie jeste omogućiti studentima da lakše i jednostavnije dolaze do istraživačko-razvojnih projekata iz ovih prirodnih nauka.

Ovu platformu je osmislilo i pokrenulo troje studenata i studentkinja medicinskih nauka iz Sarajeva. Oni su prije Calvarie već radili na zanimljivim projektima, pa je tako Faruk voditelj podcasta Anamneza, dok su Ema Hadžić i Sumeja Hadžalić pokrenule The RemediesLab.

Ispred tima, za lonac.pro zajednicu o startup-u Calvaria, razgovarala sam sa Farukom, koji je, između ostalog, otkrio da su na nedavno održanom Internacionalnom studentskom startup takmičenju u Splitu osvojili visoko četvrto mjesto u konkurenciji sa 34 startup ideje iz cijelog svijeta, a na ovogodišnjem Social Impact Award 2021 su prošli u finale i vrijedno rade na pripremama.  

Nataša: Kako ti je pala na pamet ova neobična biznis ideja, šta te je inspirisalo?    

Faruk: Kažu da su najbolje biznis ideje one koje se tiču rješavanja određenog problema za kojeg je i sam pokretač ideje usko vezan. Problem ćete najbolje razumjeti ukoliko ste direktno vezani za njega, te ćete tako pronaći i najbolje rješenje. Kako sam i sam student Medicinskog fakulteta gotovo svakodnevno susrećem se sa nedostatkom mentorstva, praktičnog iskustva te, svakako, manjkom prilika za pisanje naučno-istraživačkih radova i samo istraživanje. Zapitao sam se, koliko bi čitavo školovanje izgledalo drugačije, ako bismo pored sebe imali mentora koji bi nas korak po korak vodio do prilika i karijere iz snova. Slika koju sam tada stvorio u glavi bila je previše dobra da bih je samo tako pustio što, naravno, i nisam učinio.

Nataša: Koji izazovi su ti bili prepreka na početku i kako si ih prevazišao?

Faruk: U našem timu volimo reći da su “prepreke” samo izazovi čije nas prevazilaženje dodatno izgrađuje. One nas ne zaustavljaju, već grade naš put. Svakako da se u početku javljaju brojne prepreke koje spretno morate savladati. Finansije su vrlo često jedna od njih, zatim nepostojanje prostora u kojemu bismo radili i razvijali našu ideju. U takvim situacijama moramo biti i kreativni, koristiti ono što nam je na raspolaganju i učiniti najbolje što u tom momentu možemo.

Nataša: Koja faza u razvijanju biznisa je do sada bila najzahtjevnija? 

Faruk: Svaka faza razvoja biznisa zahtjevna je na svoj način. Od prvobitnog nastanka ideje, okupljanja tima, upoznavanja i podjele zadataka, pisanja projektne aplikacije, istraživanja tržišta, promjene i modifikacije projektne aplikacije, pa sve do one gdje je potrebno prikupiti sredstva i biznis zaista i pokrenuti. Smatram da niti jednoj od ovih faza ne mogu umanjiti na značaju tako što ću neku drugu izdvojiti kao zahtjevniju. Svaka faza i svaki posao moraju biti odrađeni maksimalno dobro da bismo stvorili čvrste temelje i izgradili visoku i stabilnu zgradu biznisa.

Nataša: Šta je najljepše što ti je donio ovaj posao? 

Faruk: Upotrijebit ću jednu, danas često korištenu, riječ engleskog jezika: networking. Kroz razvoj ideje, neizbježna je komunikacija s osobama iz različitih branši, savjetovanje u svrhu učenja i pronalaska najpovoljnijeg rješenja. Kako nam svaki novi poduhvat u život donosi nove ljude, tako je i ovaj. Putovanja, odlazak na takmičenja, prilika da razgovaramo sa velikim evropskim preduzetnicima i čujemo njihove komentare nešto su što je obilježilo dosadašnji razvoj biznisa. 

Nataša: Da li je prednost ili mana što je biznis unikatan, odnosno što je konkurencija mala (ili je uopšte nema)?

Faruk: Unikatnost je u većini slučajeva prednost. Naročito u biznisu. Naravno, to nije jedina predispozicija koja je potrebna da bi biznis bio uspješan. Daleko i od toga da je garant uspjeha. Ali ukoliko naš biznis nudi rješenje određenog realnog problema uz unikatnost na tržištu, šanse za uspjeh su daleko veće.

Nataša: Kome je namijenjen tvoj proizvod ili usluga, ko je ciljna grupa? 

Faruk: Korisnici naših usluga su studenti medicinske grupacije fakulteta, zatim stručnjaci iz oblasti biomedicinskih nauka u potrazi za istraživačkim timovima, kao i zdravstvene ustanove (privatne ambulante, bolnice, klinike i poliklinike), te farmaceutske kompanije.

Nataša: Ko je tebi inspiracija u preduzetništvu?

Faruk: Moja inspiracija u preduzetništvu su sve osobe koje su od ničega napravile nešto. Svi koji su dokazali da ako želiš postati i imati bilo šta, to i možeš. Kada malo više istražujete, shvatit ćete da je mnogo takvih priča. Tu su, na primjer, Anastasia Soare, Paul Orfalea i svakako neizostavni Steve Jobs, Elon Musk i Warren Buffet, te mnogi drugi.

Nataša: Imaš li ti neko pitanje za lonac.pro zajednicu? Pitaj nešto što bi ti moglo pomoći u daljem razvoju biznisa, a mi ćemo se potruditi da dobiješ odgovor eksperta ili ekspertice iz lonca u toj oblasti.

Članove i članice lonac.pro zajednice bismo pitali – koji su to, ako ih je bilo, za vas bili momenti kada ste pomislili da ćete odustati od razvoja biznisa? Šta vas je toliko izbacilo iz takta i, s druge strane, šta vas je zadržalo i spriječilo da načinite tu odluku? Zbog čega ste ipak odlučili nastaviti graditi svoj biznis?

➡➡➡ Vjerovatno se pitaš šta naziv Calvaria znači? Ukoliko nisi iz oblasti medicinskih nauka, kao ni ja, ovaj termin ti je nepoznat. 🤔 Definicija je prilično jednostavna – kalvarija je najviši dio lobanje, koja štiti lobanjsku šupljinu u kojoj se nalazi mozak. Ako zamislimo da je mozak spremnik našeg znanja, onda je kalvarija njen zaštitnik. 🧠

Ako ti je bilo zanimljivo da čitaš o Farukovom iskustvu pokretanja biznisa, predloži nam i ti u komentaru neke neobične biznis ideje o kojima bismo mogli pisati!

🥁 UPDATE: Faruk je postao novi intern u timu Koletivnog impakta Fondacije Mozaik. Možeš ga kontaktirati u loncu, postaviti mu pitanje ili tražiti bilo kakvu informaciju u vezi sa radom Kolektivnog impakta. Želim mu dobrodošlicu i mnogo usvojenog znanja! 😊

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Ismarom Lačevićem: Inspiracija u preduzetništvu su mi svi ljudi širom svijeta koji mijenjaju status quo svojim radom i idejama

17/08/2021 uGlobalno tržište rada, Ljudi s vizijom

Kako biti prvi na tržištu, smisliti nešto inovativno i kreativno, pokazao je Ismar Lačević. On je prije godinu i po pokrenuo biznis Project: Adam, digitalnu poslovnu karticu, koja je potpuna novost u bh. poslovnom okruženju. Ismar je sa ciljem da ponudi nešto drugačije, istovremeno prateći svjetske tokove modernog poslovanja, kreirao jedinstvenu digitalnu karticu koja predstavlja brz i jednostavan način razmjene poslovnih informacija. Korištenje Adam kartice je vrlo jednostavno, sve je dostupno na jedan klik, a sačuvati i razmjenjivati se mogu podaci poput e-mail adrese, broja telefona, trenutne radne pozicije, adrese firme, kao i profila na društvenim mrežama. Ismar posebno ističe ekološki aspekt ovakvog tipa kartica, za koje nije potrebno sjeći stabla i uništavati prirodu, a još jedna prednost je globalna upotrebljivost. U nastavku pročitaj njegovo iskustvo o pokretanju biznisa, koja je najveća prepreka koju je morao prevazići i šta kaže o konkurenciji na tržištu.       

📢 UPDATE: Intervju s Ismarom nas je inspirisao na saradnju lonca i Adama. 🤩 Pogledaj ovdje o čemu se radi i kako da dobiješ besplatno „brand your own“ karticu: Zašto je sada najbolje vrijeme da se digitalizuješ i kako ti je lonac.pro zajedno sa nama to omogućio?   

Nataša: Kako ti je pala na pamet ova neobična biznis ideja, šta te je inspirisalo?                     

Ismar: Kao i dosta drugih stvari u životu problem koji sam lično imao je bio glavna inspiracija za kreiranje Adama. Lično sam tip osobe koji se vodi logikom da ako ja imam problem u svakodnevnom životu onda ga sigurno ima i barem million drugih ljudi pored mene. To je u osnovi misija firme od samog početka, rješavanje problema.

Ciljano za Adam je bila situacija da sam bio na sastanku sa jednim klijentom, a nisam imao vizitku uz sebe da razmijenimo. Koliko god mi mislili da je to zastarjela stvar, vizitke se i dalje koriste u velikoj količini globalno. Dalje se na to veže činjenica da veliki broj osoba u poslovnom svijetu smatra da ako nemaš vizitku kada ti oni daju svoju šalješ neprofesionalnu sliku o sebi. Druga inspiracija je slučaj koji svi dobro znamo, kada ciljano tražimo vizitku jedne osobe, a ne možemo se sjetiti gdje smo je ostavili. Vizitke se i dalje koriste u velikim količinama, ali imaju dosta problema koji otežavaju svakodnevnicu. Ako osoba promijeni firmu ili informacije, mi više nemamo aktuelne podatke, svoje vizitke često izgubimo ili nemamo uz sebe, i vjerovatno najveći problem da se preko 1.5 miliona stabala posiječe svake godine za proizvodnju istih, a 80% vizitki izgubimo i moramo printati ponovo.

Nataša: Koji izazovi su ti bili prepreka na početku i kako si ih prevazišao?

Ismar: Vjerovatno glavna prepreka sa kojom sam se susreo na početku je ta da tržištu, koje i dalje funkcioniše na dugogodišnjim i uhodanim načinima rada, objasnim i “prodam” zašto je moja ideja korisnija za njih. Iako su argumenti kao očuvanje okoliša, lakša interakcija, ušteda novca, i mnogi drugi jako validni, ta prepreka je defiinitivno bila najteža za prevazići. Edukacija tržišta je uvijek relevantan i prisutan faktor pri plasiranju bilo koje ideje, a definitivno jedan koji se ne smije zanemariti. Naravno od samog početka je bilo biznisa koji su odmah prepoznali korist i vrijednost Adama, ali je daleko više onih koji su bili odbojni prema ideji digizalizacije razmjene poslovnih informacija.

Ključne aktivnosti koje su nam pomogle da prevaziđemo ovu prepreku jeste iteracija ideje u smislu da smo konstantno radili na tome da osnovni oblik iste prilagodimo tržištu, konstantna validacija svih promjena sa tržištem, i naravno suradnje za drugim firmama. Kompanije i drugi startupi su jako kooperativni i spremni pomoći jer su i oni prošli kroz iste stvari kao vi sada.

Nataša: Koja faza u razvijanju biznisa je do sada bila najzahtjevnija?

Ismar: Najzahtjevniji je bio početak biznisa jer niko te nikad ne može dovoljno pripremiti za to. Svi mi imamo ideje i vizije, ali kada realnost dođe sve se mijenja. Ja sam lično imao jako naivnu viziju da ću odmah čim pokrenem svoj biznis imati milion klijenata, firmu od 100+ uposlenih i da će sve biti kako treba. Međutim vrlo brzo nakon toga sam se uvjerio da sam apsolutno bio u krivu, što je u biti sasvim u redu i korisno.

Faza početka biznisa je sa sobom donijela veliki nivo prepoznavanja ličnih vrlina i mana, što je kasnije rezultiralo u otkrivanju novih vještina i puteva razvijanja.

Nataša: Šta je najljepše što ti je donio ovaj posao?

Ismar: Definitivno najljepše što mi je donio posao jeste mreža ljudi koje sam upoznao zadnjih nekoliko godina. Kada pogledam nazad od početka biznisa do sada jako sam ponosan i sretan što sam imao priliku upoznati, razgovarati, i ostati u lijepim poslovnim odnosima sa svim osobama koje našu zajednicu čine pozitivnom i boljom.

Naravno svaki biznis ima i drugih lijepih situacija i takeaways ali meni je dijapazon različitih i unikatnih ljudi od kojih mogu naučiti nešto novo i imati konstruktivne konverzacije.

Nataša: Da li je prednost ili mana što je biznis unikatan, odnosno što je konkurencija mala (ili je uopšte nema)?

Ismar: Po tom pitanju svako ima svoje mišljenje koje je validno, ali lično mislim da jako često kada tvoj biznis nema konkurencije nešto radiš pogrešno. Definitivno ima faktor “biti prvi” na tržištu, ali upravo tu se javlja pitanje zašto niko nije pokrenuo istu stvar prije tebe. Da li je to da tržište nema interesa, da ideja nema praktične primjene, ili nešto drugo, ali kako god se okrene mala konkurencija vrlo često nije dobar znak.

Ako se posmatra pravilno, konkurencija može biti od velike koristi za lični biznis, ali i za zajedničko poboljšanje tržišta. Uvijek se može porediti šta su drugi uradili dobro i onda na to staviti svoju unikatnu notu svojstvenu za lični biznis i tako ostvariti rast kao i skaliranje proizvoda. Konkurentni auditi je jedan od alata koji je izvanredan za ovaj vid unapređenja.

Konkurencija je rijetko loša stvar, a ako se pravilno postavi može postaviti temelje za velik zajednički rast i razvoj biznisa.

Nataša: Kome je namijenjen tvoj proizvod ili usluga, ko je ciljna grupa?

Ismar: Nama su ciljna grupa kompanije koje često imaju sastanke, idu na networking događaje i generalno imaju velik nivo interackije sa drugim ljudima. Ideja Adam jeste brza i jednostavna razmjena poslovnih informacija i pohranjivanje informacija drugih ljudi.

Sa Adamom smo išli i korak dalje gdje smo sekundarnu ciljnu grupu proširili na sve “business professionals” lokalno i globalno sa različitim paketima benefita koje mogu koristiti kroz naš ekosistem. Coworking prostor, event sale, networking event i sl.

Ali ako ćemo konkretno razgovarati Adam je lifestyle proizvod više nego digitalna posjetnica što potrebu ciljne grupe pomalo stavlja u drugi plan.

Nataša: Ko je tebi inspiracija u preduzetništvu?

Ismar: Ne bih mogao izdvojiti jednu osobu za koju bih rekao da mi je inspiracija u preduzetništvu. Prije bih rekao da su to svi ljudi širom svijeta koji mijenjaju status quo svojim radom i idejama. Mi živimo u vremenu gdje svaka osoba može biti preduzetnik i samim tim doprinijeti boljoj budućnosti i napretku svoje zajednice. To je jedan od izvora moje inspiracije i motivacije da svaki dan budem bolji i radim na tome da moja kontribucija i kontribucija mog biznisa ima korist za širu javnost

Nataša: Imaš li ti neko pitanje za lonac.pro zajednicu? Pitaj nešto što bi ti moglo pomoći u daljem razvoju biznisa, a mi ćemo se potruditi da dobiješ odgovor eksperta ili ekspertice iz lonca u toj oblasti.

Ismar: Šta biste vi željeli da uvrstimo kao funkcionalnost za Adam kako bi bio još korisniji za svakodnevnu upotrebu?

Ako ti je bilo zanimljivo da čitaš o Ismarevom iskustvu pokretanja biznisa, predloži nam i ti u komentaru neke neobične biznis ideje o kojima bismo mogli pisati!

Project: Adam možeš pronaći i na društvenim mrežama:

_____

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Imranom Džihanom: Da sam od početka imao iskusnog poduzetnika za konkurenciju, vjerovatno bi me puno skuplje koštale početničke greške

16/08/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Nastavljamo sa predstavljanjem originalnih biznis ideja, a ovaj put u razgovoru sa Imranom Džihanom, otkrivamo kako je nastao Storidž. Usluge Storidža su namijenjene svakome ko nema dovoljno prostora da skladišti stvari. Ova jedinstvena biznis ideja podrazumijeva uslugu preuzimanja, čuvanja i vraćanja stvari na adresu onda kada ponovo zatrebaju. Storidž je prvi servis u Sarajevu koji omogućava da se uz par klikova oslobodi životni i radni prostor. Čuvati se mogu stvari različitih dimenzija, od sezonske obuće koja pretrpava cipelarnik, do namještaja. Sve se čuva u sigurnom i alarmom obezbijeđenom skladištu. U nastavku pročitaj šta Imran kaže o iskustvu pokretanja sopstvenog posla, prednostima jedinstvenog biznisa ili izazovima sa kojima se susreo.  

Nataša: Kako ti je pala na pamet ova neobična biznis ideja, šta te inspirisalo?   

Imran: U inostranstvu sam vidio da postoji ova vrsta usluge i tada sam odlučio da tu biznis ideju pokrenem u Sarajevu.

Nataša: Koji izazovi su ti bili prepreka na početku i kako si ih prevazišao?

Imran: Povjeravanje ličnih stvari na čuvanje je osjetljive prirode. Usluga je nova i ljudi su bili skeptični jer nemaju tu naviku da daju svoje stvari nekome na čuvanje. Naše skladište se nalazi u potpuno zatvorenom krugu i osigurano je alarmnim sistemom, kamerama i tu su čuvari 24/7. Ukrasti nešto iz skladišta i pobjeći je skoro pa nemoguće. Zbog toga sam odlučio u ugovor koji potpisujemo sa klijentima uvesti član kojim u slučaju krađe stvari garantujemo isplatiti odštetu u iznosu koji klijent navede.

Nataša: Koja faza u razvijanju biznisa ti je do sada bila najzahtjevnija?  

Imran: Početna faza. Kada sam krenuo sa poslovanjem počeo sam uviđati nedostatke u usluzi. Morao sam brzo raditi na mijenjanju određenih stvari da bi usluga funckionisala na što većem nivou.

Nataša: Šta je najljepše što ti je donio ovaj posao?   

Imran: Iskustvo. Vođenje biznisa je uzbudljivo i korisno, puno toga se nauči, otvaraju se nove prilike i stiču se poznanstva.

Nataša: Da li je prednost ili mana što je tvoj biznis unikatan, odnosno što ti je konkurencija mala (ili je uopšte nemaš)?

Imran: Smatram da nas konkurencija potiče da budemo bolji, ali s obzirom mi je ovo prvi biznis, mislim da je prednost što nemam konkurencije. Da sam od početka imao nekog iskusnog poduzetnika kao konkurenciju, vjerovatno bi me puno skuplje koštale sve početničke greške i pitanje je kako bi se to odrazilo na poslovanje moje kompanije.

Nataša: Kome je namijenjen tvoj proizvod ili usluga, ko je ciljna grupa?

Imran: Usluga je namijenjena svakome ko nema dovoljno prostora da skladišti stvari. Ciljanja grupa u slučaju fizičkih lica su porodice koje žive u stanovima, a što se tiče pravnih lica to su kompanije koje su uglavnom smještene u manje kancelarije.

Nataša: Ko je tebi inspiracija u preduzetništvu?

Imran: Pratim puno poduzetnika i mnogi od njih me inspirišu, ali bih izdvojio Elona Muska zato što je svojim entuzijazmom, predanošću i radom stvorio više velikih kompanija.

Nataša: Imaš li ti neko pitanje za lonac.pro zajednicu? Pitaj nešto što bi ti moglo pomoći u daljem razvoju tvog biznisa, a mi ćemo se potruditi da dobiješ odgovor eksperta ili ekspertice iz lonca u toj oblasti.

Imran: Koji je po vama najbolji način za dogovaranje sastanka sa ljudima koji donose odluke u drugim kompanijama? Da li je to telefonski poziv ili mail i kako vi preporučujete da se to uradi? Da li imate neki poseban savjet koji bi mi dali? 

Ako ti je bilo zanimljivo da čitaš o Imranovom iskustvu pokretanja biznisa, predloži nam i ti neke neobične biznis ideje o kojima bismo mogli pisati!

Storidž pronađi i na društvenim mrežama:

_____

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Amnom Tuzović i Alemom Hamzićem: Uloženo vrijeme u osmišljavanje i unapređenje biznis plana je investiranje u uspješne poslovne poduhvate

12/08/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

U loncu su do sada predstavljeni razni biznisi, ideje od kojih su potekli, opisani su njihovi razvojni putevi, i na kraju krajeva, našoj zajednici su predstavljeni svi ti mladi i vrijedni ljudi koji stoje iza svojih djela. Međutim, ovaj put smo odlučili da prostor damo nešto drugačijim pričama. Želimo da serijom članaka predstavimo neobične biznis ideje, da pohvalimo mlade ljude koji su ne samo pokrenuli nešto svoje, već su smislili nešto originalno i unikatno. Zato vam donosimo seriju intervjua inspirisanih pionirima u svom poslu, mladim ljudima koji su otišli korak ispred i napravili ili pokrenuli nešto što do sada nije postojalo u njihovom okruženju. Oni su sa nama podijelili svoja iskustva, opisali kako je izgledao početak, sa kakvim preprekama su se susretali, ali i koje su lijepe strane pokretanja neobičnih i smjelih ideja.  

Prvi u nizu originalnih biznisa jeste Qlity.ba (KU-LI-TI od engl. riječi cool i quality) kojeg su osnovali Amna Tuzović i Alem Hamzić u Sarajevu. Ovo dvoje mladih preduzetnika su, kako kažu, pokrenuli Qlity sa željom da ponude novi pristup svakodnevnom organizovanju i funkcionisanju u poslovnim i privatnim ambijentima. 

Na osnovu istraživanja i analize osmislili su set usluga i proizvoda, kao što su organizacija događaja, raznovrsne edukacije, razvoj biznis ideja ili pomoć pri registraciji firme za fizička lica. Za pravna lica set usluga je širi, pa tako Qlity tim, između ostalog, nudi organizaciju obuka, seminara i treninga, planiranje i sprovođenje naučnih istraživanja, osmišljavanje i izradu web stranica, lektorisanje tekstova, pisanje i izradu personalizovanih čestitki… Vizija Qlity-ja jeste postati firma koja će život (u)činiti produktivnijim, a u nastavku možeš pročitati kako su Amna i Alem zamislili svoj posao iz snova uz pomoć kojeg će svakodnevicu drugima činiti organizovanijom i funkcionalnijom.

Nataša: Kako vam je pala na pamet ova neobična biznis ideja, šta vas je inspirisalo?

Amna i Alem: Želja da osnujemo našu firmu postojala je već dugo. Težili smo ka tome da imamo nešto svoje što ćemo graditi i razvijati, a sve je počelo od srednjoškolskih dana tokom kojih smo aktivno bili uključeni u nevladin sektor. To nam je bio ulaz u jedan potpuno novi i drugačiji svijet koji nam je dao vjeru da je gotovo sve moguće postići kada dovoljno želiš i trudiš se da to i ostvariš. Takvo viđenje, osim što nam je proširilo vidike, osnažilo nas je da razmišljamo o mogućnosti pokretanja vlastitog biznisa. Dok smo studirali, htjeli smo steći dodatno iskustvo i okušati se u poslovnoj sferi, za šta nam se pružila prilika. Iskusili smo kako je to raditi svaki dan i imati uobičajeno radno vrijeme, ali u takvom sistemu mi se nismo mogli pronaći. Željeli smo više – priliku da radimo na način koji nas inspiriše i vodi korak dalje. Uslijed pandemije COVID-19, odlučili smo da realiziramo našu želju i pokrenemo firmu. Sve naše kapacitete stavili smo na papir, uradili analizu tržišta i na osnovu toga odabrali poslovne djelatnosti. Tako je nastao Qlity 🙂

Nataša: Koji izazovi su vam bili prepreka na početku i kako ste ih prevazišli?

Amna i Alem: Prvi izazov sa “terena” sa kojim smo se suočili je postupak registracije firme, a ovo vjerovatno nije iznenađujući odgovor. Birokratija, kao birokratija, zahtjeva mnoštvo dokumentacije, ali veća prepreka ogleda se u nepostojanju adekvatnih i ažurnih informacija o tome šta je sve potrebno da biste pokrenuli vlastiti biznis. Na internetu se mogu pronaći određeni priručnici i članci u kojima su sumirani koraci, međutim neke informacije su izostavljenje ili netačne što može stvoriti konfuziju ali i problem prilikom registracije. To se upravo desilo nama, ali srećom, zahvaljujući ljubaznom osoblju u jednoj od institucija, izbjegli smo kaznu koju smo zamalo dobili zbog neadekvatnih informacija.

Nataša: Koja faza u razvijanju biznisa je do sada bila najzahtjevnija?

Amna i Alem: Najzahtjevnija faza nam bila nam je priprema i razvoj našeg biznis plana. Imali smo ideje i viziju koje smo trebali konkretizovati i postaviti u okvire firme. Osmišljavanje imena, vizualnog identiteta, sadržaja i izgleda web stranice su također značajni dio ove faze, jer smo bili svjesni da su to ključni segmenti naše prezentacije. Dosta vremena smo razmišljali i o našem pristupu poslu. S jedne strane hoćemo da uvedemo inovaciju i da imamo kreativan i moderan pristup, a sa druge da budemo profesionalni i da ulijevamo povjerenje našim potencijalnim partnerima i klijentima. Ovo nam je poprilično izazovno izbalansirati, pa se i dan danas susrećemo sa ovom dilemom i vagamo oko našeg predstavljanja i rada uopće. Iz našeg iskustva savjetujemo svim budućim poduzetnicima da ne preskaču pripremnu fazu, jer uloženo vrijeme u osmišljavanje i unapređenje biznis plana je investiranje za uspješnije poslovne poduhvate.

Nataša: Šta je najljepše što vam je donio ovaj posao?

Amna i Alem: Mnogo lijepih stvari nam donosi prilika da smo sami svoji šefovi. Na prvom mjestu to je mogućnost da radimo posao koji volimo, budući da smatramo da je to istinska sreća. Općenito, dosta vremena se provodi na poslu i šteta je to vrijeme ne ulagati u poslovne ciljeve i obaveze prema kojima imamo afinitete. Svaki dan vidimo kao novi izazov za pomjeranje ličnih granica i izlazak iz zone komfora, jer u ovom poduhvatu jedina granica smo mi sami sebi. Dopada nam se i to što imamo potpunu slobodu da vodimo Qlity u pravcu za koji smatramo da je najbolji, te da gradimo ambijent koji će biti ugodan našem timu, partnerima i korisnicima naših usluga. Sve to naravno ima svoju cijenu, pa navedene i druge pogodnosti koje imamo nose ogromnu količinu obaveza i odgovornosti u smislu vođenja firme, a pogotovo na samom početku gdje smo mi trenutno. Ipak, mnogo lakše nam se iznijeti sa njima kada radimo za sebe i to iz ljubavi!

Nataša: Da li je prednost ili mana što je vaš biznis unikatan, odnosno što vam je konkurencija mala (ili je uopšte nema)?

Amna i Alem: I prednost i mana ujedno. Prednost se ogleda u tome što se ne moramo mnogo nametati sa drugim firmama, već se takmičimo sami sa sobom u nastojanju da ponudimo što bolje i kvalitetnije usluge. Mana, ili bolje rečeno veći izazov, prilikom plasiranja inovacija je kako će tržište – naši potencijalni korisnici, reagovati na nešto novo i unikatno. Mi konkurenciju ne doživljavano negativno, smatramo da je ona i poželjna jer je vidimo kao dodatni izvor motivacije za unapređenje našeg rada.

Nataša: Kome je namijenjen vaš proizvod ili usluga, ko je ciljna grupa?

Amna i Alem: Qlity nudi usluge za pravna i fizička lica, a u pripremi su i naši proizvodi za širu javnost koje ćemo ubrzo plasirati na tržište. Ukratko, naša ciljna skupina su svi oni koji su, zajedno sa nama, spremni otvoriti vrata inovacijama.

Nataša: Ko je vama inspiracija u preduzetništvu?

Amna i Alem: Inspiraciju pronalazimo u uspješnim firmama koje postavljaju standarde na tržištu rada. Među njima posebno ističemo IT sektor, budući da je on jedan od najrazvijenijih koji kontinuirano uvodi novine u poslovanje. Rado pratimo njihov razvoj i napredak, a naročito segment koji se tiče ljudskih resursa. Oduševljava nas njihov pristup uposlenicima koji podrazumijeva podršku i ulaganje za njihov dalji napredak, te općenita težnja za izgradnju ugodne poslovne zajednice. Konkretan primjer u BiH su firme Softhouse Balkans i Symphony jer pratimo njihove inovacije. I mi nastojimo da u Qlity-u stvaramo takvu radnu atmosferu u kojoj će naši (budući) uposlenici rado dolaziti na posao, uspješno obavljati svoje obaveze i istovremeno imati dovoljno prostora da maksimalno (is)koriste svoje kapacitete. Subjektivna dobrobit nam je jedna od najvažnijih aspekta jer vjerujemo da sretni uposlenici učinkovitije obavljaju svoj posao, što dovodi do kvalitetnijeg rada firme i naravno zadovoljnijih klijenata.

Nataša: Imate li vi neko pitanje za lonac.pro zajednicu? Pitajte nešto što bi vam moglo pomoći u daljem razvoju biznisa, a mi ćemo se potruditi da dobijete odgovor eksperta ili ekspertice iz lonca u toj oblasti.

Amna i Alem: Gdje i kako možemo dobiti poticaje za nove ideje koje bismo proveli u našoj firmi?

Amna i Alem: Hvala vam što pratite i podržavate male biznise. Drago nam je da ste prepoznali Qlity i pružili nam šansu da se na ovaj način predstavimo. Nadamo se da će biti prilike za našu saradnju na obostrano zadovoljstvo.

Mi se zahvaljujemo Qlity-ju što su sa nama podijelili svoju inspirativnu priču, a u narednom periodu u loncu te očekuje još originalnih, kreativnih, hrabrih, unikatnih i jedinstvenih biznis ideja! Stay tuned!

Ako ti je bilo zanimljivo da čitaš o Amninom i Alemovom iskustvu pokretanja biznisa, predloži nam i ti neke neobične biznis ideje o kojima bismo mogli pisati!

Qlity.ba možeš naći na:

_____

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Kako uživati u procesu konkurisanja za praksu: moje iskustvo

22/07/2021 uLideri budućnosti, Mentorstvo i liderski razvoj

Znam da naslov mog članka zvuči kao naučna fantastika, ali je istinit! Desilo se, evo moja priča je dokaz.     

Način prijave za internship u lonac.pro zajednici je zaista jedinstven. Hajde odmah na početku da zamisliš konkurs na kojem ti ne traže CV. 👀 Čudno, zar ne? 🤔 E, zato ovaj konkurs i jeste toliko bolji od drugih. U nastavku teksta ću opisati detaljno zašto sam se prijavila, koje korake sam prošla i šta sam sve morala da ispunim da bih danas ponosno mogla da kažem da sam internica u loncu. I, na kraju krajeva, kako sam uživala u cijelom tom procesu?! 🤩

U lonac.pro zajednicu sam se registrovala prije više od godinu dana da bih glasala za drugaričin projekat 📝, a onda mu se vratila kada sam vidjela fb objavu kod Marine Bogdanović, bivše internice, kako je došla do prakse. Njen tekst sam pročitala u jednom dahu, pa onda i drugi, i tako redom dok nisam pročitala sva iskustva praktikanata i praktikantkinja u loncu. 😍 Bilo je pravo iznenađenje pročitati da je prijava na konkurs toliko drugačija od onih na koje su svi navikli, na kakve sam se i ja prijavljivala. Već tada sam znala da ću se sigurno prijaviti kada izađe drugi poziv. Znam da i tebe sad interesuje kako je izgledao put prijave i dobijanja prakse drugih interna i internica, pa ću ostaviti ovdje sve članke. ⤵

Početak, početak   

Sada se vratimo mojoj prijavi. 🔙 Mjesec dana nakon čitanja pozitivnih iskustava, vidjela sam oglas da se traže novi interni i internice. Kao i svi štreberi, počela sam odmah da razmišljam o zadacima 🤓, da detaljnije istražujem sadržaj u loncu 🧐, na društvenim mrežama 📱, sve ono što će mi pomoći da budem što bolje pripremljena.

Prvo što sam uradila jeste PAEI test koji pokazuje stil rada u timu. Rezultat je pokazao da su moje dominantne karakteristike A (Administrator) i I (Integrator). Nakon što sam pročitala detaljnija pojašnjenja za svaki tip ličnosti, uvidjela sam da me rezultat odlično opisuje – A pokazuje moju sklonost ka krajnjim ciljevima, volim jasne i strukturisane zadatke koje mogu odmah da riješim, dok I prikazuje moju empatičnu stranu koja se odnosi na dobru komunikaciju i zdrave odnose sa ljudima u timu. 

Jedan od zadataka je bio i odgovor na pitanje o omiljenom sadržaju u loncu, tačnije da izaberem top 3️⃣ teme. U odgovoru sam se „požalila“ da mi je ovo pitanje teško, jer u loncu ima mnogo kvalitetnog i zanimljivog sadržaja, ali sam ipak navela teme i tekstove koji me najviše zanimaju. Izdvojila sam tekstove svih interna i internica kao omiljene, jer su dragocijena baza podijeljenih iskustava o procesu dobijanja prakse. Navela sam i temu o digitalnom marketingu, koji me veoma interesuje i rado čitam sve što mi privuče pažnju, a u loncu ima mnogo članaka upravo o ovoj oblasti. Na kraju sam kao temu izdvojila intervjue o usješnim biznisima i mladim ljudima, jer je lonac prava riznica u kojoj se krije mnogo pozitivnih priča koje inspirišu i motivišu. 🙌🎈

Zahuktavanje

Nakon toga je uslijedilo pisanje članka. ✒ S obzirom na to da sam se striktno vodila uputstvima sa konkursa da članak ili intervju treba da budu o mladoj osobi koja je aktivna u svojoj zajednici i koja može da bude uzor drugima, odmah sam se sjetila Ognjena Ranisavića, kojeg znam još iz studentskih dana, a savršen je primjer mlade i inspirativne osobe. Kontaktiranje sa sagovornikom za intervju, istraživanje, pravljenje pitanja… Čitav taj proces me podsjetio zašto sam upisala novinarstvo te 2010. godine. 🤗 Uživala sam! Kada sam dobila odgovore, ubacila fotografije i video u editoru, napravila svoj prvi cover u Canvi (znam da je za svakoga ko zna da radi u Canvi moj cover presmiješan, ali to je moje prvenče i ja sam ponosna na njega 😁) i konačno objavila članak – bila sam presrećna! Ponovo pišem, i to pišem o značajnim temama, o velikim ljudima.

Intervju sa Ognjenom Ranisavićem – Poseban užitak mi je rad na promociji i razvoju društveno odgovornog poslovanja

Ostalo je još da napišem motivaciju. 📩 Ne znam za tebe, ali meni je to najneprivlačniji dio svakog konkursa. Mnogo mi je draže da radim konkretne zadatke, nego da opisujem motivaciju. Znam da upravo tih nekoliko rečenica ili stranica teksta mogu da prevagnu ko će dobiti posao/praksu, ali meni mnogo bolje ide da se dokazujem na druge načine, nego da se na neki način hvalim, a motivaciju za određeni konkurs svakako imam čim se prijavljujem :D. Odlučila sam da budem potpuno iskrena, pa sam, između ostalog, baš to i napisala u motivaciji – ne znam da pišem previše pohvalno o sebi, ali mi se jako sviđa sve što se u lonac zajednici radi, imam iskustvo iz sličnih oblasti, a sve svoje ostale kvalitete ću pokazati i dokazati ako dobijem praksu.

I znaš šta❓ Iskrenost se isplatila❗ Nakon nekoliko dana sam dobila mejl da se moja prijava kvalifikovala za intervju. Tu, naravno, nije bio kraj zanimljivim zadacima. 💡 Sada je trebalo da podijelim svoj članak u lonac.pro fb grupu i da napišem privlačan opis, takav da bi neko poželio da klikne i pročita intervju. Štreber se opet bacio u istraživanje i proučavanje drugih postova i ta-daa, već sutradan sam objavila članak u lonac.pro fb grupi. Po reakcijama u grupi i broju čitanja članka, rekla bih da sam i taj zadatak uspješno odradila. Sada me čeka još samo jedna stepenica do prakse – famozni intervju!

Posljednja stepenica 

Ovo nije bio moj prvi intervju za posao, ali jeste bio prvi onlajn, što ima svoje prednosti i mane. Uvijek se plašim da će tehnologija zakazati i donijeti mi stres onda kada bih ja i ostala prisebna. Na svu sreću to se nije desilo! Zoom je radio odlično, a ja sam imala pozitivnu tremu samo pred početak intervjua. Međutim, čim sam se predstavila i počela razgovor sa Senkom i Emilijom, trema je otišla i mi smo nastavile jedan ugodan i opušten razgovor. Iskustva drugih interna i internica su se i ovdje preklopila sa mojim – intervju sa ove dvije pametne i prijatne djevojke je jedan od ljepših dijelova apliciranja na praksu u lonac.pro zajednici. Razgovarale smo o mojim odrađenim zadacima, o temama koje me interesuju i o čemu bih voljela da pišem u loncu, ali sam takođe imala priliku i ja njih da pitam sve što sam htjela, a one su mi detaljno odgovarale.

Najveći utisak na mene je ostavio njihov trud da pokažu da će zaista biti tu da riješe sve nedoumice i pomognu u svemu, i što je najvažnije da kod njih „nema glupih pitanja“ nije samo fraza. Prošlo je tek nekoliko radnih dana, a one su sve rečeno na intervjuu potvrdile. Štaviše, uspjele su da me iznenade koliko imaju strpljenja i koliko nisu izgubile volju i entuzijazam da novim internima i internicama iznova objašnjavaju iste stvari. Njihova osnovna parola je „bolje je pitati nego pretpostavljati“, koja se za kratko vrijeme nekoliko puta potvrdila. 😁 Sve ovo ne znači da njih dvije ne očekuju produktivnost, samo je zahtijevaju na jedan opušten način, što meni svakako odgovara. 

Ostatak tima Fondacije Mozaik je takođe tu za sva pitanja i nedoumice. Do sada sam, pored Senke i Emilije, kao i Mirze, koji je takođe u našem lonac timu, imala priliku da se upoznam i učim od Sanele i Adne, i mogu samo reći da su svi podjednako otvoreni i susretljivi. Nijednog trenutka ne dozvoljavaju da se osjećam loše, jer se sa nečim susrećem prvi put, sve detaljno objasne i prava su podrška! Nije li takav tim najbolji tim?! 🤝💪

Stigla sam do zvijezda, a put nije bio posut trnjem 

Šta je zaključak mog članka? Prijava za praksu ili posao može biti lijepo i prijatno iskustvo! Nažalost, većina se susrela sa negativnim primjerima: kada je sam konkurs bio nemaštovit, pa se preko volje prijavimo za takvu poziciju; kada je intervju neprijatan, jer nas sačekaju autoritativni sagovornici koji postavljaju standardna pitanja i ne ostavljaju prostor da kažemo bilo šta što bi nas izdvojilo; ili, ono možda i najgore, kada nismo dobili nikakvu povratnu informaciju nakon slanja prijave. Sa drugaricom sam komentarisala da bih se osjećala bolje kada bih sa nekih konkursa imala bar „prijatnu odbijenicu“. Shvatam da ljudima koji se bave procesom selekcije nedostaje vremena da odgovore svim prijavljenim kandidatima i kandidatkinjama, naročito ako je bilo baš mnogo zainteresovanih, ali i to se može riješiti jednim grupnim mejlom (ili na neki drugi način), a taj poslodavac će prijavljenima sigurno ostati u boljem pamćenju. Na kraju krajeva, dobar imidž se gradi davanjem povratnih informacija, bilo da su one pozitivne ili negativne. Na kraju svih krajeva, znam da se može, jer postoje pozitivni primjeri koji to dokazuju! Konkurs u lonac.pro zajednici je jedan od njih, jer je ovdje proces selekcije i izbora interna i internica potpuno transparentan i zanimljiv, a Emilija i Senka stvarno odgovaraju svima!

Ako mi ne vjeruješ, imam i dokaz! Moja koleginica Maja, sa kojom zajedno učim i rastem u loncu, se prijavila za praksu na prošlom pozivu, uradila sve zadatke, došla na intervju, ali nije prošla dalje. Međutim, poslije svega je dobila mejl u kome joj je sve detaljno objašnjeno, ono što sam ja nazvala „prijatna odbijenica“. Maja je poslije toga nastavila da piše u loncu, prijavila se na posljednjem konkursu, lonac je prepoznao njeno zalaganje i evo je, sada je tu. Rekla bih da niko nikome nije poklopio lonac i sad zajedno uživaju u krčanju. I ja sa njima. 😁

Odbijenica je okej: moja priča o praksi u loncu

Lako je zaključiti da je ovaj članak najviše namijenjen tebi koji/a se prijavljuješ na posao ili praksu, a posebno ako je to prvi put. Moj savjet je da budeš iskren/a, da se potrudiš najviše što možeš, bez obzira da li prođeš, i da u cijelom tom procesu uživaš, jer ćeš sigurno naučiti nešto novo, steći neku novu vještinu ili upoznati nekoga ko će ti možda već sutra promijeniti život… Čak i ako ne dobiješ željeni posao ili praksu, ostaje ti iskustvo prijave. Iskreno se nadam da će ti, pored priča bivših interna i internica o njihovom dobijanju internshipa u loncu, i moj članak pomoći na putu prijatnog konkurisanja za praksu iz snova!

Ja nastavljam da uživam radeći u loncu, isto kao što sam uživala tokom procesa prijave! ✨💫

_____

Pogledaj i:

_____

Nema komentara »

by Nataša Zeljić

Intervju sa Ognjenom Ranisavićem – Poseban užitak mi je rad na promociji i razvoju društveno odgovornog poslovanja

26/06/2021 uLideri budućnosti, Ljudi s vizijom

Iskrenost, pozitivna energija i svestranost su tri riječi kojima opisujem svog sagovornika, Ognjena Ranisavića, koji ima zanimljivu životnu priču i bogato aktivističko i preduzetničko iskustvo. Ognjen je osoba koja uvijek odabere viši cilj ispred ličnog, a diploma socijalnog radnika je, u ovom slučaju, u najboljim rukama. U nastavku teksta možeš da pročitaš kako je ušao u polje nevladinog sektora, zajedno sa kolegama započeo svoj posao iz oblasti digitalnog marketinga ili kako trenutno radi na razvoju društveno odgovornog poslovanja. Pored toga, uvijek ima vremena za one kojima je pomoć potrebna, pa je tako za vrijeme pandemije počeo da svira sa kolegom na ulici kako bi prikupili sredstva za projekte društveno-korisnog karaktera, između ostalog, i za javnu kuhinju Obrok ljubavi. Obećavam da ćeš do kraja teksta i ti biti motivisan da uradiš nešto dobro za drugoga, jer kako Ognjen kaže „vjerujem da dobrih ljudi ima među nama i da vrijedi raditi za ljude“.

Umjesto klasičnog prvog pitanja “Ko je Ognjen Ranisavić?”, kaži nam čime si se sve bavio i šta trenutno radiš?

Dugo sam bio u nevladinom sektoru, radio na projektima koji se tiču oblasti invaliditeta, ali i ostalih aktivnosti u društvu, promocije kulture i unapređenja obrazovanja, poslovnih stvari i tako dalje. Dejstvovao sam na mnogo, uslovno rečeno, frontova i kako se čini to se i dalje nastavlja. Trenutno sam pripravnik u jednoj organizaciji u Banja Luci, pored toga radim i kao prodajni savjetnik za jednu softversku kompaniju iz Zenice, a poseban užitak mi je rad na promociji i razvoju društveno odgovornog poslovanja kod nas. Kao socijalni radnik smatram da tu oblast možemo prilično razviti i dobrim idejama možemo napraviti da poslovna zajednica i društvo imaju interes i korist u društveno odgovornom poslovanju.

Šta smatraš svojim najvećim uspjehom?

To što živim samostalno i u 99% životnih situacija ne zavisim od nečije pomoći i dobre volje, a odmah uz to bih dodao i diplomu Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, smjer Socijalni rad.

Šta je za tebe aktivizam?

Aktivizam je mogućnost i želja da se radi na konstantnom poboljšanju prirode i društva, koristeći svu strast i slobodno vrijeme za tu borbu.

Šta misliš da li su mladi u našoj državi dovoljno aktivni i preduzetni? Ako nisu, šta treba promijeniti da postanu?

Mladi jesu aktivni i preduzetni, sve veći broj mladih ljudi u svojim sredinama radi i pokreće stvari, što je dobro i pohvalno. Bilo bi dobro da se još više mladih angažuje, da radi i stvara, šta god to bilo, sport, umjetnost, igrice, softveri, nove i lude ideje, bilo šta, sve je dobro i jednog dana će značiti ovom svijetu taj angažman, to je sigurno, iako zvuči ludo.

Bio si jedan od osnivača Agencije za digitalni marketing Digivox. Šta iz svog iskustva u pokretanju vlastitog posla možeš da kažeš mladim ljudima koji takođe razmišljaju da pokrenu biznis, kakve savjete da im daš?

Pa jeste, ja sam bio jedan od idejnih tvoraca i inicijatora te priče oko Digivox-a, sa kolegama Gradimirom Stankovićem, koji još uvijek uspješno vodi Digivox, i Aleksandrom Čićićem, koji sad živi i radi u Sloveniji. Prije svega, osnovni savjet je da se što više naoružaju znanjem i spremnošću na rad koji na početku ne daje ekvivalentne rezultate, to znači da ćete neko vrijeme morati raditi jako teško, po cijeli dan, bez predaha i da ćete na kraju mjeseca imati za sebe jedan solidan minimalac. Ovako kad se to kaže izgleda kao demotivacija mladih ljudi da pokreću, i na neki način i jeste demotivacija, jer ako će ovo što pročita ovdje mladog preduzetnika pokolebati da pokrene svoj biznis ili projekat, onda ne treba ni da ga pokreće, jer će poslovna realnost mnogo jače da udari tamo gdje ga boli, a to je njegovo mezimče poizvod ili usluga. Onda kad ništa ne može da vas poljulja, onda je vrijeme za pokretanje ozbiljnih biznisa.

Godinama radiš na poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom. Kakva je situacija danas, koji su to prioritetni problemi koje treba rješavati?

Što se tiče oblasti invalidnosti najveći problem jeste pristupačnost fizička i informacijska. To je problem koji postoji od kad je osoba sa invaliditetom i to je prioritetno žarište rada većine ljudi iz pokreta osoba sa invaliditetom kod nas.

Voditelj si serijala (Ne)vidljivi koji prikazuje neobične priče običnih ljudi sa margina društva. Kakva su ti iskustva iz tog projekta?

Iskustva su nevjerovatna, kao voditelj amater, zaista uživam u razgovorima sa ljudima čiji životi nisu svakodnevni, koje viđamo svaki dan, a opet tako malo znamo o njima. Fenomenalno iskustvo je sretati takve ljude i učiti od njih.

U vrijeme pandemije si zajedno sa kolegom svirao na ulici i tako pomagao onima kojima je pomoć neophodna. Pored sviranja, kojim hobijima si se još bavio i šta trenutno radiš u slobodno vrijeme?

Jeste, kolega Ognjen Miladinović, moj prijatelj i kolega sa fakulteta, mi je partner u uličnom sviranju za koje smo se odlučili da krenemo i koristimo pažnju koju dobijemo na ulici da nekome pomognemo i utičemo da se pokreću nove stvari. Trudimo se da pomognemo kome možemo, ali i da namaknemo sredstva za promociju priče oko društveno odgovornog poslovanja, svirajući smo sakupili novaca da napravimo vebsajt www.drustveno-odgovorno-poslovanje.com na kome se promoviše društveno odgovorno poslovanje, te društveno odgovorne kompanije i pojedinci. Sajt još uvijek nije promovisan i iskorištven do kraja za tu svrhu, ali se radi i priprema ta priča da uskoro ugleda svjetlost dana. I dalje ćemo nastaviti sa svirkama da pomognemo ljudima koji su u potrebi, ali i da sakupljamo novce za plaćanje oglasa Marku Cukembergu i njemu sličnima, bez kojih ne možemo danas ništa pokrenuti. Pored sviranja i nemam neke hobije, bavim se sportom, odem ponekad u teretanu, a kad je loše vrijeme i imam slobodnog vremena, onda volim da se razonodim čitanjem ili igranjem igrica na konzoli. Ništa specijalno.

Ko su za tebe inspirativne mlade osobe iz našeg okruženja? Možeš li predložiti nekoga (možda za naredni intervju u loncu) za koga ti smatraš da treba da bude pohvaljen i ko može da bude uzor drugim mladim ljudima?

Odmah ću reći, to je jedan mladi čovjek iz Banja Luke, Haris Eminović, šampion u para stonom tenisu u BiH. Fino vaspitan, dobar, vrijedan i uspješan mladi čovjek. Njega preporučujem srčno! A što se inspiracije tiče, svi ljudi koji posjeduju ove vrijednosti, kao moj drug Hari, su mi inspiracija da i dalje vjerujem da dobrih ljudi ima među nama i da vrijedi raditi za ljude. 

P.S. Iako se sa fotografija i videa, kao i pojedinih odgovora, može vidjeti da je Ognjen osoba sa invaliditetom, to sam namjerno izostavila iz uvoda i mojih pitanja upućenih njemu. Nisam željela da ovo bude još jedan članak sa rečenicom „sve je to postigao UPRKOS svom invaliditetu“. Fokus ovog intervjua je na Ognjenovom iskustvu u aktivizmu i preduzetništvu, na Ognjenu kao socijalnom radniku i humanitarcu, na Ognjenu kao osobi, ne na jednom dijelu njegove ličnosti, a to je činjenica da ima invaliditet i da se kreće pomoću kolica. Želim da ovakvim pristupom utičem na odgovornost svih koji izvještavaju o posebno osjetljivim kategorijama društva, jer je jedino ispravno da ih vrednujemo na osnovu njihovih ličnih kvaliteta i postignutih uspjeha, a nikako da podliježemo senzacionalizmu. Pored toga, i terminologija koja se koristi je vrlo bitna, a od jedne pametne osobe sam čula „kako me zoveš, to i misliš o meni“. 

Pogledaj i:

__________________

Nema komentara »

Report

Harassment or bullying behavior
Contains mature or sensitive content
Contains misleading or false information
Contains abusive or derogatory content
Contains spam, fake content or potential malware

Block Member?

Please confirm you want to block this member.

You will no longer be able to:

  • See blocked member's posts
  • Mention this member in posts
  • Invite this member to groups
  • Message this member
  • Add this member as a connection

Please note: This action will also remove this member from your connections and send a report to the site admin. Please allow a few minutes for this process to complete.

Report

You have already reported this .
Support